Agranulocitoza je oblik neutropenije, stanja kod kojeg tijelo, točnije koštana srž, ne proizvodi dovoljno bijelih krvnih stanica koje se zovu neutrofili.

Ovo može dovesti do teških bakterijskih ili gljivičnih infekcija praćenih povišenom temperaturom, bolnim grlom ili upalom pluća. Liječenje se provodi ovisno o uzroku problema, najčešće lijekovima koji pomažu u stvaranju bijelih krvnih stanica. Ako se ne stanje ne tretira, može doći do sepse i potom smrti.

Zašto je agranulocitoza opasna?

Agranulocitoza je po život opasno stanje, točnije poremećaj u radu krvi kada se proizvodi premalo ili se uopće ne proizvode neutrofili koji sadrže enzime kojima je glavna uloga uništavanje bakterija i drugih mikroba.

Drugim riječima, bijele krvne stanice (pa tako i neutrofili) su dio imunološkog sustava i štite tijelo od štetnih tvari, bakterija, gljivica i virusa. Ljudi koji imaju agranulocitozu se lakše i češće razbole i teže se liječe jer se tijelo ne može boriti protiv stranih tijela. Čak i slaba infekcija kod ovih ljudi može uznapredovati u ozbiljno stanje. Ako se ne prepozna na vrijeme, može doći do sepse i na kraju do smrti.

Što uzrokuje agranulocitozu?

Postoje dvije vrste agranulocitoze. Jedna je nasljedna koja nastaje zbog genetskog poremećaja i s kojom se osoba rodi, dok druga vrsta agranulocitoze nastaje zbog vanjskih utjecaja i naziva se stečena. Ona najčešće nastaje kao posljedica uzimanja nekih lijekova ili izlaganju kemikalijama.

Drugi razlozi su: zračenje, pojedine autoimune bolesti kao što su lupus ili reumatoidni artritis, zatim rak koštane srži, kemoterapija, infekcije kao što su tuberkuloza i malarija, lijekovi koji se koriste za liječenje štitnjače te nedovoljno unošenje vitamina (posebice vitamina B12) i minerala.

Agranulocitoza se događa u oba spola i u može se pojaviti kod svih dobnih skupina.

Kako prepoznati agranulocitozu?

Ovo stanje nema simptome, već ljudi koji ga imaju osjećaju simptome infekcije koja napada tijelo. Simptomi se mogu pojaviti naglo, a mogu se i pojavljivati kroz određeni period i jednaki su simptomima kod bilo koje infekcije, kao na primjer gripe.

Osoba će najčešće osjećati:

• povišenu temperaturu
• ubrzani rad srca i teško disanje
• nizak tlak
• slabost u mišićima
• suha usta i upaljeno grlo
• krvarenje zubnog mesa
• ranice u ustima koje utječu na gutanje
• slabost

Kako se agranulocitoza dijagnosticira?

Ovo stanje se može otkriti iz uzorka urina i pretrage krvi iz koje se vidi stanje bijelih krvnih stanica, odnosno neutrofila, a nekad će biti potrebno napraviti biopsiju koštane srži. Na krvnoj slici će osoba koja ima agranulocitozu imati manje od 500 neurofila po mikrolitru krvi (mcL), dok zdrava osoba ima od 1500 do 8000 neutrofila po mcL krvi.

Liječnik će posumnjati na ovo stanje ako je pacijent često bolestan ili ako ima neobične infekcije, a obavezno će pitati pacijenta i koje sve lijekove konzumira te saznati njegovu povijest bolesti.

Kako se tretira agranulocitoza?

Liječi se antibioticima koji će smanjiti infekciju i ublažiti simptome, kao i lijekovima koji će omogućiti da tijelo lakše proizvodi bijele krvne stanice. Uvijek je potrebno i liječiti sam uzrok koji je doveo do agranulocitoze te izbaciti ili zamijeniti lijekove koji su potencijalni uzrok ovog stanja.

Ljudi koji imaju agranulocitozu mogu normalno živjeti nakon tretiranja lijekovima. Ipak, kod osoba starijih od 65 godina se mogu pojaviti razne komplikacije, a jedna od njih je sepsa.

Kod ljudi koji imaju druge bolesti, kao na primjer bolesti bubrega, srca ili probleme s disanjem, ovo stanje također može izazvati više problema. Važno je što prije prepoznati agranulocitozu i liječiti je.

Zaključak

Dakle, agranulocitoza je stanje kod kojeg se ne proizvodi dovoljno bijelih krvnih stanica u krvi. To potom utječe na narušavanje imunološkog sustava i česte i infekcije koje se brzo mogu razviti u puno opasnije stanje. Važno je prepoznati agranulocitozu na vrijeme i pronaći uzrok problema te ga potom tretirati.