Diferencijalna krvna slika: Kako je čitati i koje su normalne vrijednosti?

Zdravlje 30. lis. 202019:14 > 19:19
Podijeli:
Izvor: Shutterstock

Nakon stvaranja simptoma neke bolesti, pacijenti su obično poslani da izvade krv. Ovo je jedna od općih hematoloških laboratorijskih pretraga koja može pomoći u dijagnozi bolesti. No, s obzirom na to da nalaz krvi često dobivamo prije nego stignemo do liječnika koji će nam ga protumačiti, sigurno ste se barem jednom upitali kako čitati nalaz krvi, koje su normalne vrijednosti i što ona zapravo pokazuje.

Na vađenje krvi najčešće se šalju pacijenti koji imaju simptome poput povišene tjelesne temperature, ako postoji sumnja na anemiju, leukemiju, krvarenje organa, ako su trudni ili u sklopu redovnih sistematskih pregleda.

Razlika između kompletne krvne slike i diferencijalne krvne slike

Naš organizam sadrži tri vrste krvnih stanica – eritrocite (crvene krvne stanice), trombocite (krvne pločice) i leukocite (bijele krvne stanice). Eritrociti sadrže hemoglobin koji prenosi kisik i ugljični dioksid po tijelu, trombociti zgrušavaju krv, a leukociti štite od bolesti. Velik značaj imaju upravo leukociti koji postoje u nekoliko tipova. Tu su neutrofilni, eozinofilni i bazofilni granulociti, limfociti i monociti, a njihove vrijednosti su vidljive na diferencijalnoj krvnoj slici.

Liječnik vas može uputiti na vađenje krvi kako bi dobio kompletnu krvnu sliku, krvnu sliku ili diferencijalnu krvnu sliku. Diferencijalna krvna slika pokazuje granulocite , limfocite i monocite. Ova vrsta nalaza može pomoći kako bi se razlikovalo radi li se o akutnoj ili kroničnoj upali te je li upalu uzrokovala bakterija ili virus. Nakon ovog nalaza liječnici najčešće mogu odlučiti hoće li pacijent dobiti antibiotike ili drugu terapiju.

Normalne vrijednosti krvne slike

Diferencijalna krvna slika pokazuje razinu krvnih stanica, a njihovo povećanje ili smanjenje upućuje na potencijalne bolesti.

Normalne vrijednosti leukocita (Le)

Smanjeni broj leukocita naziva se leukopenija, a može se javiti kod virusnih infekcija, kemoterapije, imunoloških poremećaja ili uslijed uzimanja nekih lijekova. Referentne vrijednosti za leukocite su 4 – 10 x 10 na 9/l.

Povećani broj leukocita na krvnoj slici pokazuje da je došlo do upalnog procesa u organizmu. Ako je broj leukocita znatno iznad normalnih vrijednosti, to obično pokazuje da se ne radi o nekoj ozbiljnijoj bolesti.

Normalne vrijednosti eritrocita (Erc)

Eritrociti ili crvena krvna zrnca pomažu u prijenosu kisika. Referentna vrijednost im je:

· muškarci 4,5 – 6,3 x 10 na 12/l

· žene 4,2 – 5,4 x 10 na 12/l

Povećan broj eritrocita na krvnoj slici može upućivati na dehidraciju, a smanjeni broj ukazuje na anemiju. Ako su uz ovo prikazane i niske razine hemoglobina (Hb) i

hematokrita (Htc), to također ukazuje na anemiju. Niske razine hemoglobina su one ispod 120 za žene i 140 za muškarce, a hematokrita one ispod 0,35 za žene te 0,40 za muškarce. Na razinu eritrocita mogu utjecati biološki čimbenici, a čak i nadmorska visina.

Normalne vrijednosti trombocita (Tr)

Ove krvne stanice su važne za koagulaciju ili zgrušavanje krvi. Referentne vrijednosti trombocita su 150 – 400 x 10 na 9/l. Povećan broj trombocita na nalazu krvi upućuje na nastanak tromboze, to jest stvaranja ugrušaka u krvnim žilama. Ovo stanje može biti vrlo opasno jer se radi o problemu koji može uzrokovati srčane i moždane udare. Smanjen broj trombocita ukazuje na krvarenje ili rizik od krvarenja.

Kod žena koje imaju menstrualno krvarenje su trombociti u pravilu niskih vrijednosti. Broj trombocita važan je indikator za objašnjenje krvarenja te se prati tijekom kemoterapija i bolesti koštane srži.

Što utječe na razinu krvnih stanica?

Pregledom krvne slike možete saznati postoji li u vašem organizmu neka tegoba ili bolest koju bi trebalo liječiti ili njegovati. No, diferencijalna krvna slika može biti ponešto drugačija zbog vanjskih čimbenika koji utječu na razinu krvnih stanica. Velik utjecaj imaju cigarete, loša prehrana, stres, napor te masnoće u krvi. Kod gledanja broja eritrocita u obzir se treba uzeti i dob, spol i drugi biološki čimbenici.

Iz tog razloga, kada odlučite sami čitati nalaz krvi, nemojte sami stvarati dijagnozu ili zadavati terapiju. Liječnik će uključiti sve poznate čimbenike i na temelju diferencijalne krvne slike otkriti gdje je uzrok bolesti te vam tako pomoći da što prije ozdravite.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.