Jurčić objasnio što je mislio izjavom o kiseljenju kupusa i pođonjivanju cipela

Vijesti 24. kol 202210:28 0 komentara
N1

Ekonomist Ljubo Jurčić gostovao je u Novom danu i komentirao inflaciju i moguća buduća poskupljenja.

Upitan za izjavu o kiseljenju kupusa i pođonjivanju cipela, Jurčić je rekao da bismo mogli doći u taj trenutak života, ali da sve ovisi o politici.

“Naša ekonomska politika dosad nije bila najuspješnija, sve je išlo po nekoj inerciji, spontano, politika je uvijek tumačila da je to najbolja politika, iako smo tonuli na dno Europe. Bugari, Rumunji i mi smo na dnu Europe. Imamo 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika, a Europa u prosjeku ima 30 tisuća. U Europi je 10 ili 11 tisuća eura po glavi stanovnika na granici siromaštva, a kad dođe inflacija od 10 posto, a na hranu i energente i 20 ili 30 posto, onda vi ne možete podmiriti troškove”, rekao je Jurčić.

O kiseljenju kupusa

“Prvo što čovjek u toj situaciji može napraviti je da smanji troškove koje može smanjiti. Zato je bila moja poruka u tom smislu, da nabavi one proizvode, hranu, odjeću i održavanje, a da preskoče zavisne troškove, trgovačku maržu, zaradu, kamate, što smo imali i prije organizirano preko sindikata i gdje smo se opskrbljivali direktno kod proizvođača”, rekao je Jurčić.

VEZANE VIJESTI

Ipak, današnji način života nije kao prije, rekao je ekonomist i objasnio svoju izjavu o kiseljenju kupusa. “Htio sam reći da ovaj novi sustav nije osigurao siguran i stabilan život građanima, pogotovo ne u krizi. Htio sam reći da smo nekad imali paralelni podsustav u doba kriza u sustavu, gdje je kriza tako rješavana. Ljudi su to radili po kućama. Ja sam možda zadnja generacija ljudi koji to znaju raditi. Ja ću kiseliti kupus, radim to iz tradicije i meni to nije potrebno, ali koji imaju niži dohodak možda nemaju novca, ali imaju svega. Kad dođe kriza, onda je selo bogato, ako ima mesa, povrća, vina, graška, ima hrane. Ima li novi mobitel ili nema, to nije bitno, bitno je u ovakvim situacijama preživjeti”, rekao je Jurčić, dodavši da je i 2008. godine krizu najavio tri mjeseca prije nego što je počela pa su ga i tada, kako je rekao, optužili za “crnilo”.

Jurčić je rekao da je u sustavu stvorena iluzija da je efikasan. “To nije vidovitost. Gleda se kako se sije, tako će se i žnjeti. Hrvatska nema sustav i to je problem, ima improvizaciju. Slušat ćemo ministre, oni u postojećem sustavu traže rješenje, a u postojećem sustavu nema rješenja”, rekao je Jurčić, pozvavši na izgradnju novog sustava, jer se kriza u postojećem sustavu ne može riješiti.

Može li Hrvatska pratiti primjer Slovenije?

Upitan može li Hrvatska pratiti primjer Slovenije, koja je donijela mjere da se PDV na električnu energiju, plin, drva za ogrijev i toplanu s 22 posto snizi na 9,5 posto, Jurčić je rekao da to u ovoj situaciji u Hrvatskoj ne može pomoći.

“Ono što sam rekao za Europu da je prosjek 30.000 eura po glavi stanovnika, u Sloveniji je 22.000, a kod nas 11.000. Kad imate toliko, onda imate razliku da građanin dio tereta može prenijeti na sebe, a može i država. I građani u prosjeku imaju dovoljno novca da mogu platiti tu cijenu. U Hrvatskoj moramo napraviti energetsku bilancu, koliko novca hrvatskim gospodarstvima treba, koliko to košta i koliko moraju platiti. U svim zemljama kad dolaze krize, država prvi udar krize preuzima na sebe, kroz sustav. Ako kažemo da će to biti 1 milijarda eura više, onda se treba taj trošak procijeniti, gledati kako financirati i kako teret preraspodijeliti između kućanstva, poduzeća i države, s tim da država većinu preuzme na sebe, a kućanstva i poduzeće to u boljim vremenima kroz poreze vrate”, objasnio je ekonomist.

Jedan je od načina kako to napraviti taj da se ograniči cijena energenata, ali to je poznato, objasnio je Jurčić. “Država će to preuzeti prije ili kasnije, samo ako se to radi planski i organizirano, time se može upravljati. Ako je neorganizirano, onda je problem”, rekao je.

Komentirao je i političke odnose u Hrvatskoj, na primjeru Gradske plinare Zagreb, koja bi mogla imati i 100 milijuna eura gubitka. “Država to treba pokriti. Poznavajući nas i gledajući hrvatsku zrelost i odnose, ako nisu na jednoj i drugoj strani isti, onda se to koristi dijelom za poboljšanje vlastite političke pozicije stranke na vlasti u državi i dijelom za slabljenje političke pozicije stranke na vlasti u gradu. Ne bi trebalo s tim političkim igrama pretjerivati”, rekao je Jurčić, dodavši da Hrvatska mora voditi politiku siromašne zemlje, u kojoj sustav nije prilagođen razvoju u normalnim zemljama te da će bez toga društveni trošak biti još veći.

Čeka li nas 5 teških zima?

Komentirajući izjavu belgijskog premijera da Europu čeka pet do deset teških zima, Jurčić je rekao da to može, a i ne mora biti. “Europa se treba prešaltati, prijeći na novi sustav skupih energenata. Problem je kad taj energent uđe u neki sustav, hoće li njegova upotreba značiti veću dodanu vrijednost i tu se usklađuju, uravnotežuju cijene inputa troškova i dohotka, uspostavlja se ravnoteža u većim cijenama i većem dohotku”, rekao je Jurčić, dodavši da je belgijski premijer vjerojatno mislio na pet do šest godina koliko treba da se napravi infrastruktura da bi se nadoknadio ruski plin.

VEZANE VIJESTI

Hoće li se cijene energenata ikada vratiti na stare razine više je geopolitičko nego ekonomsko pitanje, objasnio je.

“Ako se Europa priprema na podjelu istok-zapad, onda se mora priviknuti na to, ali to će biti normalni uvjeti prilagodbe energentima, ali onda mora strukturu i dohotke građana dignuti na višu razinu. Kad idemo iz niskih cijena u visoke cijene, nastaju lomovi, a da bi se oni spriječili, morate znati strukturu gospodarstva, procese, strukturu stanovništva, dohodak i imovinu građana i uskladiti ih”, rekao je Jurčić.

Govoreći o rastu inflacije, Jurčić je rekao da se ne bi igrao s procjenama, ali da će ona još rasti. “Inflacija je već prošle godine počela rasti, ali to je financijska igra, sigurno će biti na početku godine biti manja, zato što je baza veća. Ovo je jedno vrijeme gdje može biti na svaki način, ali ono što nedostaje Hrvatskoj je što nemamo nadzor nad gospodarstvom i strukture društva, a bez toga svaka mjera će biti i kao u dobroj namjeri biti improvizacija. Hoće li inflacija rasti? Hoće. Mogla bi rasti još 2-3 posto, recimo 14 posto do kraja godine, ali pitanje je kakve bi mjere mogla Vlada donijeti”, rekao je Jurčić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!