Capak: Covid se može dijagnosticirati i brzim antigenskim testovima

Vijesti 11. sij. 202209:52 > 17:571 komentar
Podijeli:
Izvor: N1

Danas poslijepodne u Ministarstvu zdravstva ministar Vili Beroša sastao se s predstavnicima HZJZ i epidemiolozima vezano uz najavljenu promjenu dokazivanja prisutnosti koronavirusa. Bolest covid-19 ubuduće će se, na indikaciju, potvrđivati brzim antigenskim testovima u ordinacijama privatne zdravstvene zaštite koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), rečeno je u utorak poslijepodne nakon sastanka u Ministarstvu zdravstva.

”Razgovarali smo o promjeni strategije i činjenici da su sve zemlje Europe limitirane PCR kapacitetima. S obzirom na pojavu boljih brzih antigenskih testova i njihovu reakciju, epidemiolozi su mišljenja da njihova upotreba doživljava novi vid”, rekao je nakon sastanka Beroš.

”Bitno je vrijeme reakcije i vrijeme dijagnosticiranja novih slučajeva. Jučer je HZJZ nešto promijenio upute za karantenu i izolaciju. Sve u svemu, dobar sastanak”, poručio je ministar.

“Brzi antigenski testovi se više ne moraju potvrđivati PCR-om”

“Dogovorili smo da proširimo mogućnost izrade brzih antigenski testova uz plaćanje HZZO-a u dijagnostičke svrhe na testna mjesta koja se nalaze u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u zdravstvenim ustanovma i ordinacijama”, rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, dodajući da je dogovoreno i kako će se to financirati.

VEZANE VIJESTI

“Brzi antigenski testovi se više ne moraju potvrđivati PCR-om, osim u slučajevima kada je to zbilja važno i potrebno. Proširujemo mogućnost da se dijagnosticiranje bolesti covid-19 obavlja i brzim antigenskim testovima na širokoj mreži testnih mjesta” dodao je.

Za odlazak u druge zemlje EU i dalje je potrebno PCR testiranje, odnosno EU digitalna covid-potvrda. Testirati brzim antigenskim testom mogu sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite – obiteljski liječnici, ginekolozi, pedijatri i stomatolozi.

Na taj način omogućeno je gotovo tisuću testnih mjesta diljem Hrvatske što bi trebalo olakšati i problem dijagnostike omikron varijante, rekao je Capak.

Brze antigenske testove radit će i liječnici opće prakse u svojim ordinacijama, otkrio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. ”Testiranje će biti moguće u svim onim ustanovama koje su naši ugovorni partneri s kojima imamo komunikaciju preko CEZIH-a i bit će za to plaćen”, kaže Lucian Vukelić.

“Testovi će biti distribuirani u svima ambulantam koje to žele raditi”, dodao je Vukelić.

Koliko će to koštati zdravstveni sustav?

“Koliko će to koštati zdravstveni sustav, to ne znam odgovoriti, ali to ovisi o tome koliko će se koristiti. Zadnja cijena testa koju smo imali na zadnjem natječaju – jedan brzi test je bio nešto manje od šest kuna”, pojasnio je Capak.

“EK ne prihvaća potvrdu o preboljenju temeljem brzog testa nego isključivo temeljem PCR-a, ali smo s nekim drugim zemljama uložili prigovor na to i nadamo se da će se to promijeniti”, dodao je šef HZJZ-a.

“Postoje indikacije kada se brzi antigenski test treba raditi”, dodao je Capak.

Koliko će vrijediti covid-potvrda koja se dobije temeljem brzog testa?

“To je potpuno jednako, brzi antigenski test u svrhu toga da ostvarite neko pravo vrijedi 48 sati, a PCR vrijedi 72 sata. Što se tiče trajanja covid-portvrde, tu nema razlike”, objasnio je Capak.

Beroš ističe da je sad riječ o dijagnostičkoj upotrebi BAT testova. U ljekarnama neće biti moguće obaviti brzi antigenski test na trošak HZZO-a.

“Brzi testovi toliko osjetljivi da većina njih love omikron soj”

Capak je rekao da za sada ne postoje sankcije za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji ne žele provesti ovo testiranje, ali se sankcije “može uvesti”.

Istaknuo je i da su brzi antigenski testovi sada toliko osjetljivi da većina njih “lovi omikron soj”.

Beroš je objasnio da je ključna razlika, u odnosu na dosadašnje razdoblje, ta da će ordinacijama primarne zaštite testiranje ubuduće plaćati HZZO, a do sada su im to plaćali poslodavci ili same testirane osobe.

Na novinarsko pitanje o mogućem nezadovoljstvu liječnika primarne zaštite koji se stalno žale na preopterećenost, ministar Beroš je odgovorio protupitanjem: “A tko bi to trebao raditi ako ne primarci?”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar