Danski veleposlanik: Hrvatskoj možemo ponuditi nadahnuće i najbolje prakse

Vijesti 23. lip. 202221:13 > 23:03
Podijeli:
Izvor: N1

Gost Global Fokusa Ivane Dragičević posvećenog summitu Europske unije bio je veleposlanik Kraljevine Danske u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen.

Vidjeli smo razočaranje jutros nakon summita članica Europske unije i šefova država Zapadnog Balkana. Koje je stajalište Danske? Znamo da zagovara europske vrijednosti, vladavinu prava, no u pogledu proširenja i geostrateške važnosti EU-a i s obzirom na to da će Ukrajini i Moldaviji dati status zemalja kandidatkinja?

VEZANE VIJESTI

“Kao prvo, moramo shvatiti da je ovo poseban trenutak u EU povijesti i mislim da postoji mnogo političke osjetljivosti u tom pogledu. To vrijedi za Ukrajinu, ali i druge zemlje kandidatkinje. Već više od 50 godina Danska je članica EU-a, znamo da za pregovore katkad treba vremena jer je postati članicom EU-a proces prijave za tri stvari. Kao prvo, kopenhaški kriteriji o institucionalnim reformama, zaštiti ljudskih prava itd, gospodarstvo treba funkcionirati i, treće, važna je tu pravna stečevina. Isto vrijedi za sve države članice. Smatramo da trebamo kao Danska pružiti ruku pomoći Ukrajini i drugim zemljama, ali i da moramo biti realistični u pogledu onoga što treba da postanete članicom.”

Govorimo o članstvu, ali logika happy houra o kojoj je govorio predsjednik Milanović, to je simbolična poruka Ukrajini i Moldaviji. U BiH je rat završio prije 27 godina, uz zemlje poput Makedonije koja se dugo bori s narušavanjem identiteta od strane susjeda, je li ovo simboličan trenutak davanja ovog statusa? Hoće li naštetiti Europi ovog trenutka?

“Mislim da trebamo poslati prave diplomatske signale, a to dakako znači da zemlje koje pokazuju interes za članstvo prvo moraju biti pozvane na razgovore, zatim im treba biti dana perspektiva, zatim status kandidata, i u konačnici bi onda trebale postati članicama. Danas je bilo jasno da se u Europskom vijeću svih 27 država članica ne slažu, to je dakako šteta, ali isto tako moram reći da katkad, ne samo u EU-u, nego općenito u diplomaciji, stvari mogu potrajati, a moglo bi i doći do rješenja uskoro.”

Danska je ovog mjeseca donijela povijesnu odluku – od 1. srpnja pridružit ćete se zajedničkoj obrambenoj politici EU-a. Zašto je to toliko važno Danskoj?

“Kao prvo, moramo se osvrnuti na rusku invaziju na Ukrajinu. Postao je osjećaj, ne samo u vlasti, nego i među stanovništvom da je sada pravi trenutak za odluku. Referendum je prošao sa 67 posto i to odražava to da stanovništvo, vlada, odnosno koalicija, mi sada svi to podupiremo i svi smo zajedno u ovoj trenutačnoj situaciji.”

Europa će se morati nositi s vlastitim paketom sigurnosnih politika. Energetska sigurnost je možda najvažnija lekcija iz ovog rata. Danska je pionir u energetskoj tranziciji. Prva ste zemlja koja je usvojila klimatski zakon i zagovarate ciljeve za 2050. Kako vidite ove promijenjene okolnosti, vidimo da se Njemačka vraća ugljenu, da se sve više govori o plinu i nuklearnoj energiji?

“Važno je ne zaboraviti širu sliku, a ta je da destljećima imamo prisutne klimatske promjene i klimatske izazove. To je nešto što je u fokusu svega što mi radimo, a što bi trebale raditi sve ostale europske zemlje. Prije nekoliko desetljeća započeli smo koristiti alternativne izvore energije i to nas je poguralo da razvijemo nove tehnologije i 2020. usvojili smo prvi klimatski zakon na svijetu. Dvije stvari su važne: on je obvezujući i za buduće vlade, da se drže naših ciljeva, taj cilj nadmašuje cilj EU-a. I uspostavili smo nadzorno tijelo koje će svake godine podnositi izvješće pridržavamo li se plana, bez obzira tko je na vlasti. Mislimo da je sad baš trenutak da budemo manje ovisni o fosilnim gorivima. Mi smo prilagodili svoje društvo tome, više od 50 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije.”

Za ostatak Europe će to teže, odugovlačio se taj odnos s Vladimirom Putinom.

“Nikad nije prekasno. Sad kad je situacija takva, moramo razmisliti o tome je li LNG nužno najbolje rješenje za budućnost ili trebamo potražiti neko zelenije. Najbolja energija je ona koju ne koristitie. Govorimo o tome da treba koristiti manje energije.”

Nedavno ste hrvatskoj javnosti zajedno s veleposlanicima Nizozemske, Belgije i Njemačke predstavili Esbjeršku deklaraciju i to je dobar primjer kako može postojati suradnja u energetskom sektoru i kako možemo postati otporniji. O čemu se točno radi?

“Naša vlada je pred nekoliko godina zaključila da je osiguravanje energije za budućnost izgradnja energetskih otoka – to je konstrukcija 80 kilometara od obale u Sjevernom moru gdje se može pohraniti energija iz vjetroelektrana, a isto tako možete pretvoriti energiju vjetra u vodik itd. Taj energetski otok je vrlo skup, ali to će se u našem slučaju financirati isključivo od strane privatnih investitora jer oni znaju da je zelena energija dobar biznis. U pogledu naše suradnje, mi smo sa svim navedenim zemljama potpisali deklaraciju o izgradnji energetskih otoka koji će biti povezani i to će nam omogućiti da do 2030. proizvodimo 65 gigawatta energije, a do 2050. 150 gigawatta, što je zapravo jednako tome da isporučujemo energiju 230 milijuna kućanstava u Europi.”

U ovoj krizi, prehrambenoj, energetskoj,  gdje vidite našu zajedničku suradnju, Hrvatske i Danske?

“Imamo neke zajedničke interese, osobito u pogledu zelene energije, energetske učinkovitosti i održivosti. Jedan od načina suradnje je projekt Green Together koji smo nedavno predstavili i već surađujemo s nizom partnera u Hrvatskoj. Mislim da su nadahnuće i najbolje prakse nešto što možemo ponuditi Hrvatskoj.

Promovirate biciklizam. Zanimljivo, Tour de France će ove godine krenuti iz Danske.

“Da, zadnjih nekoliko godina organizatori su imali ideju da bi Tour mogao početi iz neke druge zemlje. 1. srpnja kreće iz Kopenhagena. Mi smo dio toga odlučili dovesti u Zagreb, zajedno s francuskim kolegom, i imat ćemo nekoliko desetaka ljudi koji će voziti bicikle, gledati utrku i možda se svi počastiti danskim pivom i francuskim šampanjcem.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar