Što je zapravo NATO i kako je reagirao na rusku invaziju?

Svijet 24. ožu 202216:40 > 16:40 0 komentara
REUTERS/Dado Ruvic

Vođe NATO saveza sastali su se danas u Bruxellesu da bi razgovarali o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

Što je zapravo NATO?

NATO – sjevernoatlantski savez, na engleskom North Atlantic Treaty Organisation – je vojni savez koji je 1949. osnovalo 12 zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku.

Njegov cilj je u početku bio umanjiti prijetnju poslijeratne ruske ekspanzije u Europi, piše BBC.

Sovjetska Rusija na osnivanje NATO saveza odgovorila je osnivanjem vlastitog vojnog saveza istočnoeuropskih komunističkih zemalja, takozvanog Varšavskog pakta.

VEZANA VIJEST

Nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine, nekoliko zemalja koje su prije pripadale Varšavskom paktu promijenilo je strane i pridružilo se NATO savezu, koji sada broji 30 članica.

Zemlje članice obvezuju se priskočiti jedna drugoj u pomoć u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih.

Zašto NATO ne šalje trupe u Ukrajinu?

Zato jer Ukrajina nije članica NATO-a pa prema tome Savez nije obvezan sudjelovati u njenoj obrani.

NATO zemlje boje se da bi izravno suočavanje njihovih trupa s ruskim snagama u Ukrajini moglo dovesti do otvorenog rata između Rusije i Zapada.

NATO kaže da su članice “odlučne u namjeri da učine sve što mogu i pomognu Ukrajini”, ali da moraju paziti da rat ne eskalira izvan ukrajinskih granica.

Upravo zato je NATO odbio uvesti zonu zabrane leta iznad Ukrajine.

Ipak, očekuje se da će se vođe u Bruxellesu složiti da pošalju četiri nove borbene skupine u Slovačku, Mađarsku, Bugarsku i Rumunjsku, što bi udvostručilo broj NATO trupa prisutnih u regiji.

Zašto Ukrajina nije članica NATO-a?

NATO je Ukrajini ponudio put do članstva 2008. Nakon ruske aneksije Krima 2014., Ukrajini je pridruživanje NATO savezu postalo prioritet.

Ipak, to se do danas nije dogodilo, uvelike zato jer se Rusija oštro usprotivila ukrajinskom članstvu u Savezu.

Jedan od ruskih zahtjeva prije početka invazije bio je da Ukrajini nikada ne smije biti dozvoljeno da se pridruži NATO-u, ali Savez je odbio podržati taj zahtjev.

Rusija se boji da NATO ulazi u njen teritorij utjecaja tako što prima nove članice iz istočne Europe, kao i da će pristupanje Ukrajine Savezu značiti da će im se NATO trupe nalaziti praktički pred vratima.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prihvatio je da se trenutačno Ukrajina ne može pridružiti NATO savezu, rekavši “jasno je da Ukrajina nije članica NATO-a. Mi to shvaćamo”.

Koje oružje su zemlje poslale Ukrajini?

Prije sastanka zemalja članica u Bruxellesu, Ujedinjeno Kraljevstvo obećalo je poslati 6.000 novih obrambenih projektila, kao i 25 milijuna funti da bi pomoglo Ukrajini platiti svoje vojnike.

Ujedinjeno Kraljevstvo već je dosad u Ukrajinu poslalo 4.000 NLAW antitenkovskih projektila, kao i manji broj Javelin i Starstreak projektila.

Također su poslali zaštitne prsluke, kacige i čizme.

Uz sve to, Velika Britanija je u Poljsku poslala takozvani Sky Sabre, dalekometni zračni obrambeni sustav, kao i 100 vojnika koji bi njime trebali upravljati.

SAD je inicijalno poslao oružje u vrijednosti od 200 milijuna dolara, a potom još i dodatnu količinu u vrijednosti of 350 milijuna dolara. To uključuje Javelin projektile, Stinger protuavionske rakete i zaštitne prsluke.

SAD je također dao dozvolu ostalim članicama NATO-a da u Ukrajinu šalju oružje američke izrade.

Europska Unija obećala je potrošiti do 450 milijuna eura da bi financirala slanje oružja Ukrajini. To je prvi put u povijesti da EU pomaže dostaviti oružje u neku ratnu zonu.

Njemačka je također odustala od svojih dugoročnih ograničenja po pitanju slanja oružja u područja rata.

Nizozemska, Belgija, Poljska, Estonija, Latvija, Češka i Slovačka su poslale vojnu opremu, uključujući streljivo, gorivo i hranu.

Koliko NATO-vih trupa se nalazi u istočnoj Europi?

Čak i prije nego se članice slože sa slanjem dodatnih trupa na istok, NATO-ovi vojnici već se nalaze na cijelom potezu od baltičkih republika na sjeveru do Rumunjske na jugu.

Tamo su poslani 2014., nakon što je Rusija anektirala Krim. Njihova zadaća je biti “ograda” u slučaju ruskog napada.

NATO je poslao dio svojih Snaga za odgovor, koje inače broje 40.000 vojnika, u zemlje istočne Europe koje graniče s Ukrajinom i Rusijom.

Stotinu NATO-vih zrakoplova je u stanju visoke pripravnosti, a 120 brodova, uključujući tri skupine nosača, patroliraju morima od krajnjeg sjevera do istočnog Mediterana.

SAD se obvezao poslati dodatne trupe u Europu, gdje će se pridružiti multiancionalnim NATO borbenim skupinama iz Estonije, Latvije, Litve i Poljske, kao i multinacionalnoj brigadi u Rumunjskoj.

Tijek događaja u Ukrajini iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!