Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) Mateja Matišić i Matija Gredičak razvili su protokol za pripravu sastavnica niza biološki aktivnih spojeva koji se nalaze u lijekovima za regulaciju krvnog tlaka, sedative, diuretike i antivirusne pripravke.

Iz IRB-a su priopćili da razvijena metoda pokazuje viši prinos i čistoću u odnosu na postojeće metode, što obećava primjenu tih rezultata u industriji, a rezultati su objavljeni u znanstvenom časopisu “Chemical Communications”.

Napominju da se istraživanje odnosi na razvoj asimetrične organokatalize, odnosno razvoj novih kemijskih reakcija kontroliranjem povezivanja atoma ili manjih molekula u složenije sustave točno određene geometrije, za koju je 2021. dodijeljena Nobelova nagrada za kemije.

Naime, različita područja istraživanja i industrija ovise o mogućnostima znanstvenika da na brzi i ‘zeleni’ način stvore molekule od kojih se mogu dobiti novi i izdržljiviji materijali s različitim funkcijama u pohranjivanju energije u baterijama i liječenju bolesti.

”Procesi stvaranja molekula ključni su ne samo za akademska istraživanja, već i primjenu u industriji, s obzirom na to da omogućuju izgradnju novih funkcionalnih materijala, ali i nekih poznatih prirodnih spojeva te tako doprinose očuvanju biljnog i životinjskog svijeta koji bi se inače eksploatirali za njihovo dobivanje”, objašnjava voditelj Grupe za asimetričnu organokatalizu IRB-a Matija Gredičak.

“Zeleni” i učinkovitiji protokol ispitivanja novih lijekova

Ističe da je farmaceutska industrija u neprekidnoj potrazi za derivatima koje mogu ispitivati za nove lijekove, ali i koji bi omogućili poboljšanje određenih svojstava i učinkovitosti postojećih lijekova. Kako bi ti postupci bili što učinkovitiji i što manje štetni za okoliš, znanstvenici tragaju za poboljšanjem postojećih protokola kojima se dobivaju takvi derivati.

“S obzirom na potencijal spojeva koji sadrže isoindolinonsku strukturnu jezgru, posljednjih desetak godina aktivno se istražuju metode za pripravu njihovih potpuno novih derivata, koji bi imali pojačana ili čak potpuno nova svojstva. U našim smo se istraživanjima usmjerili na metodologije koje rezultiraju optički čistim derivatima tih jezgri stereoselektivnim generiranjem ugljik-ugljik veze”, navodi Gredičak.

Tvrdi i kako je razvoj efikasnih sintetskih metoda u fokusu farmaceutske industrije, s obzirom da omogućuju brži, ekonomičniji i energetski prihvatljiviji pristup razvoju novih farmaceutika. Nastavak istraživanja bit će usmjeren na implementaciju tehnologije u industrijske uvjete, za što je planirana suradnja s gospodarskim sektorom, najavljuje.

Doktorandica Mateja Matišić, uz mentora Gredičaka prva i jedina koautorica na objavljenom radu, poručuje da, u odnosu na postojeće metodologije, ovaj protokol koristi komercijalno dostupne ketone, reakcije rezultiraju produktima u visokim prinosima i optičkim čistoćama te omogućuje generiranje složenijih struktura.

“Primjenjivost metodologije pokazali smo provođenjem reakcije na većoj skali, a pokazali smo i da se naknadnim modifikacijama ovi dobiveni produkti mogu prevesti u druge korisne derivate”, ističe.