Zemlja je ovog ljeta imala najkraći dan u povijesti. Zašto?

Zbog kolebanja svoje osi, što znači da je izvršila jednu vrtnju u djeliću sekunde manje od 24 sata. Tako je 29. lipnja bio 1.59 milisekundi kraći od svih ostalih dana.

Dani su sve kraći i kraći

Posljednjih desetljeća veća je vjerojatnost da će Zemlja usporiti dajući neznatno dulje dane. No u posljednjih nekoliko godina ta se tendencija preokrenula, a dani su sve kraći i kraći.

Nastavi li Zemlja ubrzavati, to bi moglo dovesti do prvog zahtjeva za oduzimanje sekunde od atomskog sata. Nije neuobičajeno da se naš planet njiše. Vrtnja koju doživljavamo kao noć i dan ne događa se uvijek točno u skladu s njezinom osi, linijom između sjevernog i južnog pola. To je zato što to nije precizna sfera.

Profesor: Zemlja se okreće brže zbog Chandlerovog kolebanja

Profesor Leonid Zotov vjeruje da se Zemlja okreće brže zbog periodičnog kretanja koje se naziva Chandlerovo kolebanje.

Kolebanje je prvi put uočeno krajem 1880-ih, kada je astronom Seth Carlo Chandler primijetio da se polovi kolebaju u razdoblju od 14 mjeseci. Ovo kolebanje počelo je usporavati početkom 2000-ih, dosegnuvši povijesne minimume od 2017. godine, da bi između 2017. i 2020. nestalo, piše Index. ,

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.