Plastika ugrožava životinje, zagađena i dosad netaknuta područja planeta

Znanost 31. kol 202110:10
Podijeli:
Izvor: Boris HORVAT / AFP /ilustracija

Od ugroženih kineskih riječnih dupina koji se zapliću u odbačene ribarske mreže i ugibaju, do slonova koji 'kopaju' po smeću u Šri Lanki, migratorne životinjske vrste su među najosjetljivijima kada je posrijedi onečišćenje plastikom, stoji u izvješću UN-a o stanju u Azijsko-pacifičkoj regiji te se međunarodna zajednica poziva na oštrije mjere s ciljem smanjenja plastičnog otpada.

Plastične čestice infiltrirale su se čak i u najudaljenija i naizgled netaknuta područja planeta, a sićušni dijelovi plastike pronađeni su u organizmu riba u najdubljim dijelovima oceana i ispod arktičkih ledenjaka.

Dokument Konvencije UN-a o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja (CMS) fokusirao se na utjecaj plastike na slatkovodne vrste u rijekama te na kopnene životinje i ptice, za koje istraživači kažu da su često zanemarene žrtve sve veće krize ilegalnog odbacivanja otpada.

U dokumentu stoji da su ova stvorenja vjerojatno u većoj mjeri izložena riziku od konzumiranja plastike i s njom povezanim onečišćivačima jer nailaze na različita okruženja, uključujući industrijski razvijena i plastikom vrlo onečišćena područja.

Znanstvenici iznose podatak o tomu da oko 80 posto plastike koja završi u oceanima potječe s kopna, a rijeke u tomu imaju ključnu ulogu jer se ulijevaju u mora i oceane.

Izvješće UN-a objavljeno je samo nekoliko dana prije održavanja velikog samita Međunarodne unije za očuvanje prirode i prirodnih resursa (IUCN) gdje će se iznijeti ​​prijedlog kojim se traži prestanak onečišćenja mora plastikom do 2030. godine.

“Koraci koji se poduzimaju, kada je posrijedi rješavanje ovoga globalnog problema, daleko su od onoga što je uistinu potrebno napraviti”, rekla je izvršna tajnica CMS-a Amy Fraenkel.

“Dosad je fokus bio na čišćenju naših oceana, no čini se da je za to sada već prekasno. Moramo se usredotočiti na to da spriječimo onečišćenje rijeka plastikom”, istaknula je.

Dodatni stres

U UN-ovu izvješću fokus se stavlja na dvije regije, slivove rijeka Ganges i Mekong, koje zajedno svake godine donose oko 200.000 tona plastičnih čestica i plastike u Indijski i u Tihi ocean.

Ističe se i da veliku prijetnju za migratorne divlje životinje predstavlja i odbačena ribolovna oprema. Naime, dupini se mogu zaplesti u stare mreže u kojima ostaju zarobljeni te često ugibaju, a posebno su ugroženi dupini Irrawaddy (Orcaella brevirostris) i dupini iz rijeke Ganges.

U izvješću se upozorava da ptice selice, poput crnonogog albatrosa i sjevernopacifičkog laysan albatrosa možda neće uspjeti razlikovati plastiku od plijena kada nadlijeću ocean te mogu slučajno pojesti plutajući otpad.

A to znači da bi im se plastični otpad mogao nakupiti u utrobi ili se prenijeti na njihove mlade prilikom hranjenja.

Kada je o kopnenim životinjama riječ, u UN-ovu izvješću stoji da su odavno primijećeni azijski slonovi kako ‘kopaju’ po deponijima smeća u Šri Lanki i konzumiraju plastiku na Tajlandu.

U dokumentu se ističe i da se migratorne divlje životinjske vrste azijsko-pacifičkog područja suočavaju s mnoštvom prijetnja, poput gubitka staništa, prekomjernog izlova ribe, industrijskog zagađenja i klimatskih promjena.

“Čak i u slučaju da onečišćenje plastikom ne predstavlja najveći faktora stresa, ono može pridonijeti dodatnom stresu za već ugroženu populaciju”, navodi se u dokumentu u kojemu se međunarodna zajednica poziva na osmišljavanje strategija koje bi pridonijele tomu da se onemogući odlaganje plastike u okoliš, da se količina plastičnog otpada smanji, primjerice recikliranjem, i da se poduzmu veći napori na globalnom razumijevanju negativnog učinka koji zagađenje ima na migratorne životinjske vrste.

Komentari

Vaš komentar