Mutirani koronavirus znanstvenike posebno brine zbog utjecaja na djecu

Vijesti 08. sij. 202111:44 > 12:53
Podijeli:
Djeca u školi, koronavirus
Izvor: FRANCK FIFE / AFP

Urednica rubrike Znanost portala njemačkog tjednika Der Spiegel objavila je detaljnu analizu najnovijih otkrića o tome da se mutirani soj SARS-CoV-2 koji kruži Europom, među djecom širi izrazito uspješnije i brže od ranijeg, izvornog soja koronavirusa.

Julia Merlot konstatira za Spiegel da je soj B.1.1.7., koji je po prvi put utvrđen u Velikoj Britaniji, već dovele do velike zabrinutosti stručnjaka diljem svijeta:

“Taj soj mogao bi biti toliko zarazniji od ranijih sojeva virusa, da bi se aktualnim mjerama nekako još moglo donekle sprečavati njegovo širenje, ali bi smanjivanje broja zaraženih moglo biti još teže.”

VEZANE VIJESTI

“Znanstvenici su posebno zabrinuti da bi, prema prvim podacima, djeca na taj soj virusa mogla biti čak i ranjivija nego odrasli”, napisala je, navodeći da bi to značilo posebno opasan rizik ponovnog otvaranja vrtića i škola.

Merlot navodi da je točno da su konkretni dokazi o tome da se soj B.1.1.7. među djecom širi čak brže nego među ostalom starosnim skupinama, još uvijek “tanki”. Ono što se zasad zna predstavila je pozivajući se na, prvo, izvještaj skupine britanskih znanstvenika Nervtag, koja se bavi otkrivanjem novih i opasnih resporatornih virusa, te potom na rezultate velikog istraživanja iz Velike Britanije iz studenog i prosinca o širenju virusa među školarcima.

Istraživanje Nervtaga navodi da su tijekom lockdowna u studenom u Velikoj Britaniji stručnjaci utvrdili da su, očito na iznenađenje mnogih, među zaraženima koronavirusom sve češće otkrivana djeca.

Drugo istraživanje pokazalo je da su u studenom i prosincu zaraze koronavirusom (SARS-CoV-2) među djecom u dobi od 11 do 16 godina bile učestalije od svih drugih starosnih grupa stanovništva.

Merlot dalje ističe da su stručnjaci Nervtaga uočili da je među zaraženima koji su mlađi od 15 godina, prisutnost mutiranog soja virusa bila češće otkrivena nego kod starijih skupina građana. Veća učestalost, oprezni su, bila je mala, tako da ne isključuju da bi mogla biti riječ i o statističkoj pogrešci. Međutim:

“To što je učestalost zaraze tijekom lockdowna u studenom u Velikoj Britaniji rasla u smjeru škola, znanstvenike nije iznenadilo. Škole su cijelo vrijeme ostale otvorene. Virus je, dakle, u prvom redu tamo imao priliku tražiti nove domaćine.”

VEZANE VIJESTI

A onda još i sljedeće:

“Stručnjaci još eksplicitno navode da još uvijek ne tvrde da koronavirus SARS-CoV-2 posebno napada djecu ili je posebno kadar zaraziti ih. Ali, to da oni (djeca) igraju ulogu u širenju zaraze, u međuvremenu je postalo jasno.”

Merlot navodi da su se u debati oko toga neki stručnjaci čudili odluci da se škole ostave otvorenima, a jedna od njih bila je Deepti Gurdasani sa Sveučilišta kraljice Mary u Londonu, dokazujući da otvorene škole pridonose širenju virusa.

“Škole su diljem svijeta, tako i u Velikoj Britaniji, bitno pridonijele širenju virusa”, kazala je u međuvremeno i za Der Spiegel.

Konstatirala je da su djeca između dvije i 12 godina, prema novim analizama, bitno češće donosila virus u svoje obitelji nego odrasli. Za to je nudila kao objašnjenje to što su u školi fizički kontakti među djecom bitno češći, stoga imaju više prilika za zarazu, odakle se stvara situacija s nizom faktora koji utječu na šanse za zarazom.

“Paradoksalno, od svih ljudi, upravo oni koji govore o dobrobiti djece i potrebi za neprekinutim obrazovanjem, podržali su stavove u debati koji su doveli do takvih politika koje imaju značajan utjecaj na djecu, obitelji i širu zajednicu”, kazala je epidemiologinja.

Gurdasani je posebno osudila to što su se tako dugo ignorirali dokazi da nastava u školama ipak pridonosi širenju koronavirusa, te što se izgubilo dragocjeno vrijeme u kojem se trebalo učiniti sve kako bi se što kvalitetnije pripremila nastava na daljinu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar