Covid-19: Kad je koji lijek djelotvoran za tu bolest i na koji način?

Znanost 24. velj 202113:12
Podijeli:
Izvor: MICHAEL DANTAS / AFP (ilustracija)

Pri skrbi oboljelih od covida, jako je važno pogoditi optimalan trenutak s određenom terapijom. Bolest se u pravilu razvija u dvije faze, pa tako i različiti lijekovi primijenjeni u različitim trenucima različito djeluju.

Christian Wolf potpisuje članak u austrijskom Der Standardu u kojem opisuje nekoliko lijekova koji se, s većom ili manjom uspješnosti, koriste pri liječenju oboljelih od covida-19.

“Lijekovi mogu imati različite učinke na tijek bolesti ovisno o trenutku primjene”, navodi se u članku izjava Michaela Joannidisa, voditelja Odjela intenzivne i hitne medicine Sveučilišne klinike za internu medicinu u Innsbrucku.

VEZAN

Wolf objašnjava da se covid u prvoj fazi razvoja kroz razmnožavanje virusa u stanicama koje su prve napadnute. U toj fazi virusi su, nastavlja Wolf, aktivni kao antigeni, jer se ponašaju zapravo poput molekula koje organizam prepoznaje kao strano tijelo, što znači da dolazi do imunološke reakcije, odnosno organizam razvija antitijela. U toj fazi liječnici u prvom redu posežu za lijekovima koji bi mogli ili trebali usporiti ili deaktivirati viruse, a od takvih u Europi je jedini registrirani lijek onaj koji se koristi pri liječenju od Ebole, odnosno Remdesivir. No, taj lijek ne koristi se tako često koliko bi se na prvu moglo pretpostaviti, a Joannidis objašnjava i zašto:

“Postoje oprečni rezultati (istraživanja) o njegovom djelovanju na smanjenje smrtnosti.”

U članku se Wolf poziva na Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) i njeno istraživanje koje nije pokazalo da Remdesivir podiže postotak preživljavanja covida. Određenu korist znanstvenici su ipak primijetili, ali drugačije vrste, lijek je smanjio prosječan broj dana trajanja simptoma za pet, što je značilo toliko dana manje u bolnici, u prosjeku.

Joannidis i njegovi kolege stoga za tim lijekom posežu samo u onim slučajevima kad se u uzorku pacijenta utvrdi iznimno visoka koncentracija virusa ili kad pacijent vrlo brzo nakon pojave simptoma završi u jedinice intenzivne medicinske skrbi.

U ranoj fazi se koristi i terapija antitijelima, dobivenih iz krvi ljudi koji su uspješno preboljeli covid, dakle čija krv sadrži antitijela. Ovo se primjenjuje na pacijentima čiji organizam ne stvara dovoljno antitijela.

Tajming

Članak navodi i to da sada postoje i preparati s tzv. monoklonskim antitijelima, koja djeluju protiv virusovog spike-proteina, onog proteina na površini virusa pomoću kojega virus prodire u ljudsku stanicu.

Rezultati velikih istraživanja ove terapije još nisu spremni, ali zbog kritičnosti s pandemijom, posebno u SAD, a s druge strane onime što su znanstvenici i liječnici do sada primijetili, američki FDA za tu terapiju izdao je hitno odobrenje.

Joannidis objašnjava da su antivirusni lijekovi i monoklonalna antitijela djelotvorna samo u ranoj fazi covida:

“U kasnijoj fazi oni su nedjelotvorni.”

U drugoj fazi se liječnici s pacijentom bore sa sasvim drugačijim zdravstvenim krizama organizma, primjerice s teškom komplikacijom pretjeranog imunološkog odgovora organizma. Joannidis ističe da postoje antitijela koja reagiraju na određene citokine poput interleukina 1 ili 6. Joannidis navodi da se, barem do sada, u tim slučajevima reagiralo steroidima koji smanjuju imunološku reakciju organizma. Nasuprot tome, tretman steroidima u prvoj fazi, dok pacijentova pluća jedva da su tek zahvaćena, mogao bi biti čak opasan. U fazi u kojoj je pacijent već na aparatu za pomoć pri disanju, kad je imunološki odgovor pretjeran, ovakva intervencija steroidima, piše Der Standard, može jako pomoći.

Druga faza

Članak u ovom dijelu covida navodi da se, kako bi se spriječilo da dođe do akutnog zatajenja pluća, istražuju tvari koje se inhaliraju, a koje smanjuju nastajanje tekućine u alveolama u plućima. Riječ je o lijekovima koji na taj način sprečavanju kolaps pluća.

Usto, nemali dio pacijenata razvija sklonost stvaranja krvnih ugrušaka, tako da se zbog tog dijela zdravstvenih komplikacija u ovoj fazi koriste sredstva protiv zgrušavanja.

Liječenje pacijenata u ovoj fazi, objašnjava Joannidis, vrlo je osjetljivo što se tiče izbora lijekova. Riječ je često o pacijentima u kritičnom stanju pri kojem se razvila pretjerana upalna reakcija.

“Mora se paziti da se imunološki sustav previše ne potisne, jer u tom slučaju postoji opasnost od razvoja drugih infekcija”, kazao je Joannidis.

Ne samo to. Ako bi se imunološki sustav previše potisnuo, pacijenta bi se moglo dovesti dotle da mu nestane imunološki sustav za boriti se protiv samog SARS-CoV-2.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar