Šest razloga zašto je kolektivni imunitet bez cjepiva loša ideja

Znanost 13. stu 202012:07 > 12:12
Podijeli:
Izvor: HENRIK MONTGOMERY / TT NEWS AGENCY / AFP

Kad bi se postigao pravi kolektivni imunitet, koronavirus se više ne bi širio i mogli bismo se vratiti u normalan život kakav smo prije znali. No, to nije lako postići. Dva su načina na koja se to može dogoditi: tako da se zarazi velik broj ljudi i tako da se velik broj ljudi cijepi učinkovitim cjepivom.

Cilj je isti, a to je da većina populacije bude otporna na infekciju, no epidemiolozi navode da postizanje imuniteta stada bez cjepiva ne bi uspjelo te da nosi previše rizika, osobito kad je riječ o smrtnim slučajevima. Šest je glavnih razloga zašto postizanje kolektivnog imuniteta ne bi funkcioniralo u borbi protiv pandemije koronavirusa.

VEZANE VIJESTI

1. Nitko ne misli da je dobra ideja da se svi zaraze, ali ciljati samo mlade je nemoguće

Teško biste mogli pronaći ozbiljnog stručnjaka za javno zdravstvo koji misli da će postizanje kolektivnog imuniteta uspjeti. Jay Bhattacharya, profesor medicine na Stanford sveučilištu naveo je Švedsku kao dobar primjer kako se postiže kolektivni imunitet, no složio se da nije dobra ideja dopustiti da se bilo tko u zajednici razboli kako bi se povećala otpornost na bolest.

“Trebate se fizički distancirati kad god možete i koristiti maske kad god se ne možete distancirati. Sve mjere ublažavanja doista su važne”, dodao je.

Osim toga, znanstvenici navode da je ispravan način za postizanje kolektivnog imuniteta “usmjerena zaštita” najranjivijih i usmjerena zaraza među mladi, zdravim osobama, što je u stvarnosti teško provesti.

#related-news_0

2. Covid-19 ima brojne dugotrajne nuspojave koje će utjecati na živote i zdravstveni sustav u sljedećim godinama

Kada je riječ o “usmjerenoj zaštiti”, javlja se problem oko toga koga sve zaštititi. Bhattacharya navodi da je za mlade osobe lockdown veći rizik nego sam covid, ističući da lockdown šteti psihološkom, mentalnom i tjelesnom zdravlju ljudi.

Međutim, covid-19 ne odnosi samo živote nego ima i dugoročne učinke na oporavljene, poput gubitka kose, osipa, gubitka okusa i mirisa. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) navode da je gotovo polovica (45,4 posto) odrasle populacije u SAD-u u opasnosti od razvijanje komplikacija od covida-19, uključujući i smrt, “zbog kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, respiratornih bolesti, hipertenzije ili raka.”

3. Zapravo još ne znamo koga covid-19 ubija i zašto

Covid-19 je uzrokovao smrt kod osoba različite dobi, spola i rase diljem svijeta. Prema podacima CDC-a, u SAD-u je više od 45.500 ljudi mlađih od 65 godina umrlo od koronavirusa. Od covida su preminule i osobe za koje se nije smatralo da su ugroženi.

4. Lockdown spašava živote

Lockdown je spasio desetke tisuća života, navodi Business Insider. No, lockdown je imao i negativne posljedice – gubitak posla, zatvaranje obrta, samoća i ispijanje više alkohola. Zatvaranje škola zaustavilo je i obrazovanje djece, a zlostavljanja djece, obiteljsko nasilje i suicidalne namjere su prethodnih mjeseci porasli u SAD-u.

#related-news_0

No, ovim mjerama kupilo se vrijeme za razvoj cjepiva i otkrivanje najboljih praksi za liječenje pacijenata.

5. Moguće je riješiti se virusa i to ne zahtijeva ubijanje ljudi

Bhattacharya i drugi zagovornici kolektivnog imuniteta često navode lažnu dihotomiju gdje je s jedne strane lockdown, a s druge normalni život. Pri tome ne navode “sivu zonu”, odnosno ne ostavljaju prostora za borbu protiv virusa.

Takav pristup ne uzima u obzir mjere kao što su fizička distanca, izbjegavanje gužvi i nošenje maski koje pomažu u sprječavanju širenja virusa.

Zemlje poput Australije i Novog Zelanda gotovo su na nultoj razini kad je riječ o broju novih slučajeva i uglavnom su se vratile u normalan život nakon strogih blokada. Tajvan je to čak i učinio bez lockdowna, uvođenjem strogih mjera nadzora, učinkovitom izolacijom i karantenom.

#related-news_0

6. Kolektivni imunitet neće se postići u ovoj pandemiji, bez obzira koliko se trudili

Prirodni kolektivni imunitet vjerojatno nećemo postići zbog načina na koji naš imunitet reagira na sve koronaviruse, od prehlade do ovog novog koronavirusa. Imunitet s vremenom slabi, nije konačan ni trajan i moguće su ponovne infekcije. Zbog toga brojni stručnjaci navode da je bolje pričekati cjepivo nego postizati kolektivni imunitet.

“Ljudi nisu stada”, rekao je u svibnju izvršni direktor WHO-a za hitne zdravstvene slučajeve Mike Ryan, omalovažavajući tu ideju.

Jedna projekcija navodi da bi pokušaj postizanja kolektivnog imuniteta rezultiralo sa 640 000 smrtnih slučajeva do veljače 2023. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.