Kako se pandemija koronavirusa nastavlja, brojke zaraženih u novom valu postaju zapanjujuće visoke, zbog čega se sve više ljudi mora oprostiti od svojih najmilijih. Bez obzira na razne načine na koje su se zemlje širom svijeta odlučile uhvatiti u koštac s ovim izazovom, njihova gospodarstva su pod velikim pritiskom, tvrtke propadaju, i ljudi ostaju bez sredstava za život.
Naš svijet vapi za cjepivom kao nikad dosad.
No jedna skupina istraživača sada upozorava da se među potencijalnim cjepivima koja su sada u fazi kliničkog testiranja barem kod četiri nalazi komponenta koja bi mogla povećati rizik od zaraze HIV-om.
Jedno od tih potencijalnih cjepiva je prošlo drugu fazu testiranja u kolovozu, i uskoro kreće u treću fazu u Rusiji i Pakistanu.
VEZANE VIJESTI
Na problem je upozorio tim znanstvenika koje vodi Susan Buchbinder, sveučilišna profesorica na University of California San Francisco (UCSF) koja vodi i program za istraživanje prevencije HIV-a u odjelu za javno zdravstvo grada San Francisca.
Njen tim je na sličan problem naišao kada su pokušavali razviti cjepivo za HIV.
Na njihovu žalost, potencijalno cjepivo koje je najviše obećavalo je nakon 20 godina razvoja naposljetku dalo suprotne rezultate i neke pacijente učinilo još više ranjivima na tu bolest. Svoje iskustvo su opisali u uglednom medicinskom žurnalu The Lancet.
“Zabrinuti smo zbog toga što bi upotreba vektora Ad5 za imunizacijuod od virusa SARS-CoV-2 mogla na sličan način povećati rizik od zaraze HIV-1 virusom kod muškaraca koji prime to cjepivo,” napisali su.
Sva cjepiva zahtijevaju neku vrstu sredstva kojim se dostavljaju na željenu lokaciju. To se naziva vektor – i ta komponenta nekih od ovih cjepiva zabrinjava znanstvenike.
Kod nekoliko kandidata za cjepivo protiv koronavirusa kao vektor se koriste adenovirusi. Na primjer, u jednom od ispitivanja genetski modificirani adenovirus se koristi kako sredstvo kojim se dostavlja genetski kod proteina iz proteinskog omotača stanice virusa, tako da naš imunosustav može naučiti prepoznati omotač – i time SARS-CoV-2 – kao neprijatelja.
Adenovirusi su obično bezopasni osim što uzrokuju prehladu, i neka druga cjepiva su već uspješno koristila različite modificirane varijante takvih adenovirusa za vektore bez da se pokazalo da povećavaju rizik od zaraze HIV-om.
No četiri kandidata za cjepivo za koronavirus koriste vektor koji se zove Ad5 (rekombinantni adenovirus tip-5) i taj konkretni adenovirus je doveo do problema u razvoju cjepiva za HIV.
Prije desetak godina, kad su Buchbinder i njeni kolege pokušali napraviti nešto slično kako bi razvili cjepivo za HIV, u dvije studije kod muškaraca koji su ga primili pokazalo se da se kod njih povećao rizik od zaraze HIV-om – osobito ako su već u prošlosti bili zaraženi adenovirusom Ad5.
Iako je mehanizam koji stoji iza ovog nejasan, jedna studija iz 2008. ukazala je da je moguće da ovaj efekt ima veze s povećanom aktivnošću imunosustava, što povećava broj stanica koje HIV cilja.
Članak iz 2014. godine kojeg je potpisalo više znanstvenika pod vodstvom Anthonya Faucija, direktorom američkog nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti NIAID, preporučio je oprez kad se ovaj vektor koristi za cjepiva u regijama u kojima postoji veća prisutnost HIV-a.
“Ovaj važan faktor za sigurnost cjepiva mora se temeljito razmotriti prije daljnjeg razvoja Ad5 cjepiva za SARS-CoV-2,” navedeno je u zaključku pisma objavljenom u The Lancetu.
No kompanije koje razvijaju ova cjepiva rekle su da su svjesne tog problema i da su uzele u obzir sve rizike.
Jedna od njih, kompanija ImmunityBio, rekla je magazinu Science da je njihov Ad5 vektor bio genetski ‘utišan’ kako bi se smanjio intenzitet reakcije imunosustava koju svojim prisustvom potiče. Ako sve prođe u redu sa njihovim testiranjem u Kaliforniji, kažu da planiraju u sljedećoj fazi testirati cjepivo u Južnoj Africi.
Voditeljica južnoafričkog vijeća za medicinska istraživanja SAMC, Glenda Gray, koja je radila na cjepivu za HIV s autorima pisma koje je objavljeno u The Lancetu, objasnila je da jednostavno izbjegavanje korištenja ovog vektora nije nužno najbolje rješenje.
“Što ako je baš ovo cjepivo najučinkovitije cjepivo?” pitala je magazin Science, i dodala da stručnjaci u svakoj pojedinoj zemlji moraju imati mogućnost da samostalno donose odluke o tome.
Dobra vijest je što znanstvena zajednica sada raspravlja o rizicima ovakvog cjepiva, te je ovakva vrsta negativne reakcije upravo ono što studije mogu pomoći da se bolje istraži.
Jednom kad cjepiva prođu kroz fazu kliničkog testiranja, ona imaju nevjerojatne dobre rezultate u smislu njihove sigurnosti za korištenje. U slučaju cjepiva za HIV kojeg je razvijao Buchbinderičin tim, ovaj rigorozni proces testiranja cjepiva je napravio ono što je i trebao – i našao je probleme sa cjepivom prije nego što je cjepivo pušteno da izađe na tržište.
Timovi znanstvenika širom svijeta naporno rade kako bi se osiguralo da će se sličan proces primijeniti i u slučaju cjepiva za Covid-19. Dosad je već nekoliko studija cjepiva koja su u razvoju moralo biti privremeno obustavljeno zbog problema koji su ukazali na sigurnost.
No nadajmo se da to neće biti slučaj sa svim ispitivanjima.
Preveo: David Spaić Kovačić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
