Mediteran se utapa u plastici, a ta ista će se 'vratiti' na kopno

Znanost 21. stu 201916:02 > 16:04
BORIS HORVAT / AFP

Ljudi kroz hranu i piće konzumiraju između 39 i 52 tisuće sitnih komadića plastike - takozvane mikroplastike godišnje. Većina plastike stiže iz Turske i Španjolske.

Prema procjenama međunarodne neprofitne organizacije World Wildlife Fund for Nature (WWF), svake godine u Sredozemnom moru završi oko 600.000 tone plastike, a 563 se plastične boce svake sekunde bace u to more. Njihovi podaci kažu i kako danas plastika predstavlja 95 posto otpada koji pluta Mediteranom i leži po plažama mediteranskih zemalja. Većina te plastike, kažu, dolazi iz Turske i Španjolske, a slijede ih Italija, Egipat i Francuska.

Taj plastični otpad ubija i truje divlje životinje i kontaminira hranu u tlu pa i ljudi kroz hranu i pitku vodu konzumiraju sve veće količine tih teško razgradivih polimera, piše 24sata.

Studija objavljena ovog ljeta utvrdila je da ljudi kroz hranu i piće u godini unesu između 39 i 52 tisuće sitnih komadića plastike – takozvane mikroplastike, a neke studije upozoravaju da bi ta mikroplastika s vremenom mogla postati i toksična, piše Euro News.

Izvješće WWF-a kaže da će se 80 posto plastike iz Mediterana u roku od deset godina vratiti na kopno i zagaditi obalu.

Zagađenje plastikom te odbačeni pomorski i ribolovni materijali uzročnik su 35 posto svih smrti i ozljeda ptica koje žive na otvorenom moru, 27 posto smrti i ozljeda riba, te 13% posto smrti i ozljeda morskih sisavaca koji žive u Sredozemnom moru.

Predsjednica francuskog WWF-a Isabelle Autissier, nazvala je nalaze izvještaja “neprihvatljivim, ali i neshvatljivim”.

“Sredozemlje je jedno od najznakovitijih mjesta naše baštine, a neumoljivo ga se utapa u bujici plastike”, rekla je u priopćenju. Ona kaže da su ovi podaci ozbiljni ne samo s gledišta zaštite okoliša, već i ekonomski, jer će takvo zagađenje utjecati na brojne poslove i resurse uz more.

Mediteranske zemlje naime proizvode 10 posto od ukupne plastike u svijetu, što zemlje s područja Sredozemlja čini četvrtim najvećim proizvođačem plastičnih proizvoda.

“Ta količina plastike godišnje emitira oko 194 milijuna tona ugljičnog dioksida, što je čak šest puta više od godišnje emisije ugljičnog dioksida u Londonu”, navodi se u izvješću.

Od 24 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog u regiji Mediterana, samo 72 posto se odlaže pravilno: na kontrolirano odlagalište, u spalionice ili se reciklira. S ostalom se plastikom upravlja na nekontroliranim odlagalištima ili je se ilegalno odlaže zbog čega je ona i glavni izvor sakupljanja otpada na Sredozemlju. Od svih zemalja u regiji Egipat, Turska i Italija zajedno proizvedu dvije trećine tog otpada s kojim se loše upravlja.

Sa 4,5 milijuna tona (otprilike 66,6 kg po osobi) u 2016. godini Francuska je najveći proizvođač plastičnog otpada u regiji. Većina se tog otpada spali, a samo 22 posto se reciklira, navodi izvješće.

WWF procjenjuje da su i ekonomski gubici koji se pripisuju zagađenju s plastikom golemi: iznose najmanje 641 milijuna eura godišnje, uključujući gubitke u turizmu, ribarstvu i pomorskoj industriji.

Izvješće navodi i da bi se u svim Mediteranskim zemljama u Europi potrošnja plastike mogla značajno smanjiti s direktivom Europske Unije o korištenju plastike za jednokratnu uporabu, koja predviđa zabranu deset vrsta plastike za jednokratnu upotrebu.

Ipak, navode iz WWF-a, u budućnosti bi trebalo zabraniti još više vrsta plastike za jednokratnu uporabu, kao i svu mikroplastiku.

“Zato je neophodno da sredozemne države poduzmu ambiciozne mjere da zaustave ovu nadmoć zagađenja s plastikom”, rekla je Autissier.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram