Vjerujete li u ove mitove – prestanite s tim odmah

Znanost 24. ožu. 201514:57 > 15:01
Podijeli:
Izvor: youtube/screenshot

Postoje brojne urbane legende za koje mnogi misle da su utemeljene na znanstvenim činjenicama. Pa iako je odavno dokazano da nisu istinite, legende o njima nikako da odu u zaborav. Zapravo pretvorile su se u svojevrsne mitove u koje većina ljudi vjeruje - bez razloga.

1. Koristimo samo 10 posto svog mozga

Iako je mozak velikim dijelom neistražen znanstvenicima je sasvim jasno da koristimo njegov puni potencijal. Do takvog zaključka može se doći i zdravom logikom. Mozak troši mnogo energije našeg tijela, točnije oko 20 % ukupne količine glukoze i šećera kojeg unesemo u tijelo. Vrlo je malo vjerojatno da bi mozak evoluirao na današnju razinu da ga koristimo samo 10 posto.

PROČITAJTE JOŠ

Možda je istina da ne koristimo cijeli mozak čitavo vrijeme, ali je sigurno da ga koristimo cijelog u toku dana.

2. Pun mjesec utječe na ponašanje

Dugo se vjerovalo da pun mjesec utječe na ponašanje ljudi. Posebno stariijh i onih mentalno oboljelih. Ovaj mit temeljen je na mnogo pretpostavki, ali najčešća je bila vezana za mozak i njegov sastav u kojem dominira velik postotak vode. Zbog toga se vjerovalo da mjesec, jednako kao što utječe na plimu i oseku, utječe i na naš mozak.

Ova tema mnogo puta se istraživala, ali nije utvrđeno da je povećani broj kaznenih djela povezan s punim mjesecom. Prvi rezultati zaista jesu pokazivali porast zločina za vrijeme punog mjeseca, ali to je na kraju odbačeno jer puni mjesec najčešće pada u vrijeme vikenda.

3. Munja nikada ne udara dva puta u isto mjesto

Unatoč popularnoj poslovici da grom nikada ne udara dva puta na isto mjesto, znanstvene činjenice dokazuju suprotno.

Munja je zapravo jedno veliko elektrostatičko pražnjenje koje ne razmišlja o tome koliko je puta negdje udarilo. Munja će tijekom oluje najčešće udariti najviši objekt na određenom području, a najbolji primjer za to je Empire State Building u New Yorku kojeg munja udari prosječno 100 puta godišnje.

4. Potrebno je 7 godina da se probavi žvakaća guma

Za probaviti žvakaću gumu nije potrebno sedam godina. Zapravo u njoj nema mnogo toga što tijelo uopće može probaviti osim nekih aromatičnih dodataka. Većina žvakaće gume zapravo su gumeni polimeri poznatiji pod nazivom elastomer koje tijelo ne može probaviti. Zato kada tijelo izvuče ono malo što može iskoristiti ostatak ide u ”otpad” kao i kod bilo koje druge hrane.

To svejedno ne znači da ih je pametno gutati. Velike količine žvakaće gume, ako dospiju u probavni trakt, mogu uzrokovati ozbiljna začepljenja koja na kraju mora rješavati liječnik.

5. Šećer čini djecu hiperaktivnom

Dolazak na dječju zabavu ili proslavu rođendana za tren bi svakoga uvjerilo da obilje kolača, slatkiša i slatkih sokova djecu čini hiperaktivnom. Ipak tome nije tako. Znanstvenici nisu pronašli vezu između šećera i hiperaktivnog ponašanja djece. Izglednije je da su djeca energična zbog atmosfere koja prevladava na rođendanskim zabavama na kojima ima još djece. U takvim okolnostima djeca su jednostavno uzbuđena pa zato djeluju kao da su pod utjecajem šećera.

To naravno ne znači da je šećer dobar za naš organizam. Prevelik unos može uzrokovati mnoge zdravstvene probleme poput prekomjerne težine, dijabetesa pa čak i nekih vrsta raka.