Ako ste se pitali zašto vam računalo sporo radi, razloga može biti nekoliko. Osim što na brzinu utječu standardne i svima poznate stvari poput radne memorije, radnog takta procesora i sličnih stvari, brzina rada računala ovisi o još nekim elementima.
Kako piše Andy Betts za stranicu MakeUseOf kod procesora nije bitan tek radni takt. U svijetu Intelovih čipova, lako je za pogoditi da je Core i7 bolji od Core i5, koji je pak bolji od Core i3 i to ne samo zato što je skuplji. Naravno, viši radni takt povećat će brzinu računala, ali korinici često zaboravljaju na cache memoriju koja je također vrlo važna za brzinu rada računala.
Cache memorija, naziva se još i predmemorijom, a kao što radna memorija (RAM) privremeno smješta podatke za aplikacije za brzi pristup bez potrebe zapisa na disk i učitavanja, procesorska priručna memorija, privremeno sprema podatke kojima procesor treba trajni pristup.
”Kad govorimo o performansama, više procesorske priručne memorije uz niži radni takt procesora bi mogao biti brži nego suprotna kombinacija”, piše Betts.
Ne zaboravite na tvrdi disk
Druga važna stavka za brzinu računala je brzina hard diska. Idealan izbor bili bi tzv. hibridni diskovi. Oni su uobičajeni mehanički diskovi, s dodatkom SSD pločice manjeg kapaciteta, koja služi za brzi pristup podacima koji se češće koriste.
Često se misli da je količina radne memorije presudna za brzinu računala, ali iako je to generalno istina i tu postoje neke zablude. Radnu memoriju definira latencija i frekvencija pa bi u nekim slučajevima bilo bolje izabrati 8 GB boljih karakteristika nego 16 GB RAM-a lošije latencije.
Brzinu rada dobrim dijelom definiraju i sabirnice koje služe kao veze i komunikacije između raznih dijelova računala pa je zato njihova brzina također vrlo važna za ukupnu brzinu, piše Betts za MakeUseOf.
