Kako nas Facebook i Instagram pretvaraju u "ovisnike"

Znanost 27. velj 201807:58 > 07:58
Ilustracija

Ovisnost o pametnim telefonima nije nova stvar. Svi smo svjesni da smo malo previše vezani uz svoje pametne telefone. On nam više nije samo sredstvo za rad i komunikaciju, već postaje najbolji prijatelji, zabavljač, tješitelj...

Htjeli mi to priznati ili ne, bez svojeg pametnog telefona osjećamo se poput ovisnika kojemu nedostaje droga.

No, za takvo stanje nije kriv sam pametni telefon, već mnoštvo aplikacija. Veliki igrači poput Tindera, Instagrama i Facebooka koriste znanje psihologa kako bi napravili aplikacije koje će pobuditi zanimanje korisnika, ali i natjerati ga da se stalno vraća po novo iskustvo.

Kako? Stalnim podražajima, odnosno obavijestima, novostima, novim mogućnostima, ali i zahtjevima za reakcijom.

Tako primjerice Instagram šalje svojim korisnicima na pametni telefon desetke obavijesti svakog dana i poziva ih da pogledaju “Stories” kako bi saznali što su drugi korisnici zanimljivo radili te ih potaknuli na stvaranje svojih priča.

Obavijesti se obraćaju samo vama i pozivaju vas da se vratite u aplikaciju. To je najbolji način za privlačenje korisnika, istaknuo je za Business Insider Randy Nelson, analitičar tvrtke Sensor Tower.

“Stories” odnosno priče, koje su bile kopija Snapchatovih “storiesa” izvrstan su način da “izgubite” vrijeme na Instagramu.

Za nove generacije, koje svijet doživljavaju kroz prizmu vizualnog, Instagram je savršena “droga”. Gomila fotografija i videa, novi filteri kojima mogu manipulirati svojim fotografijama, ali i mogućnost kreativnog izražavanja, privlače milijune korisnika.

Twitter pak koristi nešto drugačiju taktiku – sličnu onoj koja se koristi u aparatima za kockanje. Kad god korisnik osvježi aplikaciju kako bi vidio novi sadržaj, ikona na vrhu stranice se zavrti, što podsjeća na aparate za kockanje. Komponenta neizvjesnosti, jer korisnik ne zna koji će sadržaj dobiti, ono je što posebno privlači korisnike. Možda ćete vidjeti nešto što vam se sviđa, možda baš i ne.

Osim toga, Twitter koristi i metodu iščekivanja kako bi dodatno zaokupio pažnju korisnika. Jer kad god korisnik uključi aplikaciju, prvo mu pogled padne na plavi ekran s Twitterovom ptičicom. To nema veze sa sporom internetskom vezom ili starim uređajem, već je posebno osmišljena taktika. Što dulje čeka, korisnik više želi vidjeti što se skriva iza tog plavog ekrana.

Facebook svoju “ovisničku komponentu” može zahvaliti i činjenici da se korisnik pomoću profila na Facebooku može ulogirati u druge aplikacije ili servise.

Uz to, Facebook koristi i korisnikove emocije kako bi mu postao neizostavan dio života. Opcija “Memories” ili “Dogodilo se na današnji dan” privlači korisnike da se podsjete što su taj dan u prošlosti radili, kako su se osjećali, s kim su se družili.

Snapchat se koristi “vatricom” za navlačenje, odnosno “nagrađuje” korisnike koji se svakodnevno dopisuju odnosno razmjenjuju fotografije s drugim korisnikom. Održati “vatricu” odnosno kontinuirano razmjenjivati poruke iz dana u dan, postalo je stvar prestiža među tinejdžerima diljem svijeta.

I, osjećate li se kao ovisnik ili se zavaravate da možete izbrisati aplikacije za društvene mreže u jednom potezu?, piše Zimo.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram.