Zašto je u redu zanemariti gramatiku na Facebooku?

Znanost 27. kol. 201709:13 > 09:16
Podijeli:
Izvor: Ilustracija

Suautorica Hrvatskog školskog pravopisa i autorica Školske gramatike hrvatskoga jezika, Sanda Ham, objasnila je u kojim je slučajevima u redu zanemariti gramatiku u komunikaciji na društvenim mrežama.

“Važno je imati pravopis i gramatiku, ali i rječnik u svome domu jer su oni temelj hrvatskog standardnog književnog jezika, javnog jezika kojim komuniciramo. Što bolje poznajemo jezik komunikacije, bit ćemo uspješniji u toj komunikaciji. Svi mi koji govorimo hrvatskim književnim jezikom trebamo poznavati gramatička i leksička pravila kako bismo mogli uspješno komunicirati. Ako toga nema, nastaju nejasnoće i nesporazumi. Navest ću svoje nedavno iskustvo iz bolnice u Zadru, gdje mi je rečeno neka mi suprug donese šugaman i neka zamotam led u lancun pa stavim na rame. Ali nije mi od prve bilo jasno. Šugaman je, inače, ručnik, a lancun plahta. Evo razloga da svi znamo kako je u hrvatskom književnom jeziku ručnik, a onda u našem domu i našem privatnom govoru to može biti i zadarski šugaman i slavonski peškir. Kako ne bi bilo komunikacijskih nesporazuma, svi trebamo poznavati književni jezik”, kazala je Ham. 

Kada govorimo o poštivanju gramatičkih i pravopisnih pravila, sklizak je teren elektronska komunikacija, u prvom redu stoga što je vrlo brza. “Kada pišete privatne mailove, sms poruke ili komentirate na Facebooku, želite biti kratki, jasni i vrlo često se ogriješite o gramatička pravila. Međutim, kada privatno komuniciramo jedni s drugima, ta komunikacija nije javna i nismo dužni poštivati sva pravila. Ja mogu svojoj prijateljici poslati sms “Oš doć?”, to je sasvim u redu. No, ne mogu takvu poruku poslati studentima. Hoće li se ta privatna komunikacija, koja ne mora slijediti normu, jer nije javna, pretočiti u hrvatski književni jezik, najviše ovisi o profesorima hrvatskog jezika. Učenicima treba od malih nogu usaditi svijest o tome da je privatna komunikacija jedno, a javna nešto sasma drugo i u njoj vrijede druga pravila”, ističe profesorica Ham.

Najčešće pravopisne pogreške uočila je, navodi, u pisanju zareza te velikog i malog početnog slova. “Začuđuje me to jer se u pisanju zareza i malog i velikog slova norma rijetko mijenja. No, pravopisnih pogrešaka je općenito malo jer postoje programi koji ih ispravljaju, više je leksičkih pogrešaka. Ne može se reći, a govori se na državnoj televiziji, “Vatrogasci napokon odmaraju”, nego “odmaraju se” – navodi ona primjer. Često se čuje i “platiti će”, “vidjeti će”, a u budućem vremenu ispred pomoćnog glagola “ću, ćeš, će” treba izostaviti “i” u infinitivu. Ispravno je, tako, “platit će”, “vidjet će”. Bolna točka su ipak nepotrebne tuđice. Ne treba nam beauty blogerica, ne treba nam hapšenje (koje je opet zaredalo). Anglizam i srbizam za hrvatski su jezik, kao nepotrebne tuđice, nepoželjni”, zaključuje, piše Večernji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.