Zašto mobiteli, tableti i drugi gadgeti mogu eksplodirati?

Znanost 16. ožu 201708:33 > 08:39
Pixabay

Sve više uređaja koristi kompaktne litij-ionske baterije, tako da teško da više možemo negdje i naći dobre stare AA baterije.

No koliko god da su te baterije praktične, ponekad dođe i do pogrešaka. Nekada oštete samo uređaj u kojem se nalaze, ali ako se radi o ozbiljnijoj pogrešci onda i ljudi mogu završiti ozlijeđeni, piše Mirror.

Opasne posljedice korištenja litij-ionskih baterija

Ovoga je tjedna putnica u zrakoplovu zadobila strašne ozlijede lica nakon što su njene slušalice na baterije eksplodirale tijekom leta.

Lice i ruke neidentificirane žene pocrnile su i prekrile se plikovima, a kosa joj je spaljena nakon šokantnog incidenta.

Rekla je kako je čula glasnu eksploziju i osjetila gorenje na licu prije nego što je bacila slušalice na pod. Slušalice su iskrile i “na njima je bilo malo vatre”.

Ne zaboravimo kako je prošle godine cijela linija najnovijih Samsungovih Galaxy Note 7 smartfona povučena zbog problema s baterijama koje su znale zapaliti uređaj.

No taj problem nije vezan isključivo za Samsungove telefone, jer brojni drugi električni uređaji koriste istu baterijsku tehnologiju. Tako su prošle godine hoverboardovi bili hit koji svatko mora imati, dok iz istog razloga nisu počeli eksplodirati.

Kako lititij-ionska baterija radi?

Poput svake druge baterije, i litij-ionska se sastoji od tri osnovna dijela: anode, katode i elektrolita.

Anoda i katoda su kemijski terminali zvani elektrode, a elektrolit je kemikalija između njih koja provodi struju. Dok katoda drži pozitivno nabijene ione, anoda drži negativne. I anoda i katoda su uronjene u elektrolit ali se međusobno fizički ne dodiruju.

Kada se koristi telefon, naboj se odbaci od pozitivne katode kroz elektrolit te ga privuče anoda, nakon čega ode u druge komponente telefona. Kada uključite bateriju na punjenje, proces je obrnut.

Zašto se baterije zagrijavaju?

Litij-ionske baterije počinju propadati gotovo istog trena čim napuste tvornicu. Upravo zbog toga dvije godine star telefon neće trajati bez ponovog punjenja koliko i onaj star samo tri mjeseca. Uz to, jako su osjetljive na visoke temperature.

Zatim, kada je (izuzetno zapaljiv) elektrolit čvrsto zatvoren u kučištu baterije (poput one u smartfonu), pritisak raste, i u rijetkim slučajevim može probiti kučište.

Tada vrući elektrolit (koji nije u tekućem stanju, već je više kao nekakva pasta), iscuri van i dođe u kontakt s drugim komponentama telefona, koje može zapaliti.
Što se radi u vezi toga

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Stanford stvorio je novi tip litij-ionske baterije s ugrađenim spojem za spriječavanje požara.

Dodali su posebni spoj u plastična vlakna koja drže pozitivnu i negativnu elektrodu odvojenima. Radi se o trifenilovom fosfatu, spoju koji se često koristi kao sredstvo za spriječavanje požara u elektronici.

Ako temperatura baterije dosegne više od 150°C, plastična će se vlakna otopiti i osloboditi spoj. Znanstvenici smatraju kako će ova metoda ugasiti bateriju unutar 0.4 sekund.

“Pomoću našeg ‘pametnog’ separatora, neće se utjecati na elektrokemisjke performanse baterije pod normalnim uvjetima”, rekao je Yi Chi, voditelj projekta. “No kada dođe do potencijalnog termalnog curenja, spoj će se aktivirati i spriječiti vatru ili eksploziju.”

Iako će proći još dosta vremena prije nego što ova nova tehnologija uđe u naše smartfone i druge uređaje koje svakodnevno koristimo, moglo bi se raditi o prvom koraku do sigurnijih baterija, piše Net.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.