Robot Philae vodi utrku s vremenom, zakazuje napajanje?

Znanost 14. stu 201420:35 > 20:53
Reuters/screenshot

Robot Philae počeo je utrku s vremenom. U petak je bušio tlo kometa, ali to su možda posljednji sati njegove aktivnosti, pri čemu nije sigurno da će zadnji podatci stići na vrijeme na Zemlju.

“Nismo sigurni ima li Philae dosta energije za prenošenje podataka kod sljedećeg kontakta”, rekao je Stephan Ulamec iz Europske svemirske agencije (ESA) na tiskovnoj konferenciji u Darmstadtu, u Njemačkoj.

“Ako kod sljedećeg kontakta s Philaeom ne primimo nijedan podatak”, to najvjerojatnije znači da su se “baterije ispraznile ili da je asteroid pao na Philaea”, dodao je Ulamec u šali. Sljedeći kontakt s robotom planiran je u petak u 22,00 sata po srednjoeuropskome vremenu.

Philae se u srijedu spustio na jezgru kometa Čurjumov-Gerasimenko koji je više od 500 milijuna kilometara udaljen od Zemlje. Nakon dvaju odskoka zaustavio se na jednoj kosini, s jednom nogom u zraku. Prikliješten je između dvije stijene koje mu zaklanjaju sunce.

Kada se baterija robota isprazni i kada se solarne baterije koje bi ih trebale zamijeniti potroše, Philae će početi “zimski san”.

Solarne baterije su slabe jer je Philae u sjeni

“Tek nekoliko sati može preživjeti sa svojom baterijom. Nakon toga bi se trebale aktivirati solarne baterije, ali robot je u sjeni”, rekao je za AFP Philippe Gaudon, voditelj projekta Rosetta u CNES-u (Nacionalni institut za svemirska istraživanja) u Toulouseu.

“Zbog toga daju četiri puta manje energije nego što smo planirali”, dodaje Gaudon.

“Ova je misija jedinstvena i takva će ostati”, istaknuo je Andrea Accomazzo, direktor leta u misiji Rosetta.

Znanstvenici se nadaju da će se robot probuditi iz ‘zimskog sna’ u kolovozu 2015. godine. Tada će komet biti “aktivan kao vrag jer će biti veoma blizu Suncu”, rekao je jedan znanstvenik. S malo sreće, solarne baterije robota će akumulirati toplinu koja će mu pomoći da se ‘probudi’.

Kada se približi Suncu, Philae će sagorjeti.

Ovo je prvo prizemljivanje na kometu u povijesti svemirskog istraživanja i završetak pustolovine počete prije 20 godina na koju je potrošeno 1,3 milijarde eura.