Za neželjene promjene težine tijekom pandemije odgovorni hormoni stresa

Zdravlje 07. tra. 202109:34
Podijeli:
ljenčarenje, odmor, čips, kauč
Izvor: Shutterstock

Ako ste tijekom pandemije dobili ili izgubili kilograme, niste jedini. Prema anketi Američkog psihološkog udruženja 61 posto odraslih Amerikanaca prijavilo je neželjenu promjenu težine od početka pandemije.

Rezultati objavljeni u ožujku 2021. godine pokazali su da je tijekom pandemije 42 posto ispitanika dobilo neželjene kilograme – u prosjeku 13 kilograma, a skoro 10 posto tih ljudi dobilo je više od 22,5 kilograma.

S druge strane, skoro 18 posto je izgubilo kilograme tijekom pandemije, u prosjeku gubitak od 12 kilograma.

U drugoj studiji, objavljenoj 22. ožujka 2021. godine, procjenjena je promjena težine kod 269 ljudi od veljače do lipnja 2020. Znanstvenici su u prosjeku otkrili da ljudi dobijaju konstantnih 0,7 kilograma mjesečno.

“Ja sam nutricionistička neuroznanstvenica i istražujem vezu između prehrane, načina života, stresa i mentalnih tegoba poput anksioznosti i depresije”, rekla je Lina Begdache za Conversation.

Zajednički nazivnik promjena u tjelesnoj težini, posebno tijekom pandemije, je stres.

Nalazi o neželjenim promjenama težine imaju smisla u stresnom svijetu, posebno u kontekstu reakcije tijela na stres, poznatijeg kao reakcija borbe ili bijega.

Reakcija borbe ili bijega urođena je reakcija koja se razvila kao mehanizam preživljavanja. Ona omogućava ljudima brzo reagirati na akutni stres, poput predatora, ili se prilagoditi kroničnom stresu.

Kad se suoči sa stresom, tijelo želi da mozak bude na oprezu. Smanjuje se razina nekih hormona i kemikalija u mozgu kako bi odbio ponašanje koje neće pomoći u hitnoj situaciji, a povećava druge hormone koji hoće.

Kada je pod stresom, tijelo smanjuje razinu neurotransmitera kao što su serotonin, dopamin i melatonin. Serotonin regulira emocije, apetit i probavu. Dakle, niska razina serotonina povećava anksioznost i može promijeniti prehrambene navike čovjeka.

Dopamin regulira ciljno orijentiranu motivaciju. Niska razina dopamina može dovesti do pada motivacije za vježbanje, održavanje zdravog načina života ili obavljanje svakodnevnih zadataka.

Kada su ljudi pod stresom, oni također proizvode manje hormona spavanja melatonina, što dovodi do problema sa spavanjem.

Adrenalin i noradrenalin posreduju u fiziološkim promjenama povezanim sa stresom i povišeni su u stresnim situacijama. Ove biokemijske promjene mogu uzrokovati promjene raspoloženja, utjecati na prehrambene navike osobe, smanjiti motivaciju usmjerenu ka cilju i poremetiti biološki dnevni ritam osobe.

Sve u svemu, stres može izbaciti iz ravnoteže vaše prehrambene navike i motivaciju da vježbate ili da se hranite zdravo, a ova prošla godina je sigurno bila stresna za sve.

U obje studije ljudi su sami prijavljivali svoju težinu, a znanstvenici nisu prikupljali nikakve informacije o fizičkoj aktivnosti. Ali, može se oprezno pretpostaviti da je većina promjena u težini nastala zbog ljudi koji su dobili ili izgubili tjelesnu masnoću.

Što objašnjava dramatične razlike u težini ove godine?

Mnogi ljudi pronalaze utjehu u visokokaloričnoj hrani. To je zato što vas čokolada i drugi slatkiši mogu usrećiti povećavanjem razina serotonina u kratkom roku. Međutim, krv vrlo brzo uklanja dodatni šećer, pa je mentalni poticaj izuzetno kratkotrajan, što dovodi do toga da ljudi jedu više.

Uzimanje hrane radi dobrog osećaja može biti prirodan odgovor na stres, ali u kombinaciji s nižom motivacijom za vježbanje i konzumiranjem hrane s malo hranljivih sastojaka stres može dovesti do neželjenih kilograma.

Štaoje s gubitkom kilograma? Ukratko, mozak je povezan s crijevima dvosmjernim sustavom komunikacije koji se naziva vagus živac. Kada ste pod stresom, vaše tijelo inhibira signale koji putuju kroz vagus živac i usporavaju probavni proces.

Pandemija je mnoge ljude ostavila zatvorene u svojim domovima, pa su dosada i velike količine hrane učinili svoje. Kada svemu dodate i faktor stresa, imate savršenu situaciju za neželjenu promjenu težine.

Stres će uvijek biti dio života, ali postoje stvari koje možete napraviti u cilju sprečavanja reakcije na stres i nekih njegovih neželjenih posljedica, i uvijek se možete posavjetovati s liječnikom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar