Smijete li piti Andol i Aspirin nakon cijepljenja AstraZenecom?

Zdravlje 12. tra. 202116:45 > 08:244 komentara
Podijeli:
Izvor: REUTERS / Antonio Bronic / ilustracija

Premda je pojava krvnih ugrušaka kao nuspojava cijepljenja AstraZenecom još uvijek u kategoriji iznimno rijetkih te je po podacima EMA-e opisana u tek 222 slučaja među 34 milijuna cijepljenih ljudi i tako predstavlja tisućama puta manji rizik od zaraze samim koronavirusom, u liječničkoj struci i javnosti intenzivno se raspravlja o prepisivanju Andola ili Aspirina nakon cijepljenja da bi se smanjila mogućnost tromboze.

Službeni stručni naputci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na ovu temu još uvijek ne postoje, kao ni preporuke, no poznato je da neki liječnici svojim pacijentima nakon cijepljenja savjetuju manje doze lijekova koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu, dakle one iz ‘obitelji’ Andola ili Aspirina.

Splitska liječnica Vedrana Burilović, specijalistica transfuzijske medicine koja na Kardiokirurgiji KBC-a Split vodi ambulantu za poremećaje hemostaze i tromboze, za tportal kaže da ne vidi veliku štetu od takvog poteza.

Ali, naglašava, pod uvjetom da se osobe prethodno savjetuju s liječnicima, prije svega onima obiteljske medicine, koji poznaju njihovo zdravstveno stanje i eventualnu povijest bolesti.

Maksimalno 100 miligrama jednom dnevno

“Pacijentima koji nisu na kontinuiranoj antiagregatnoj ili koagulantnoj terapiji osobno preporučujem da od dana kada se cijepe uzmu Andol ili Aspirin na dvadesetak ili mjesec dana, jer eventualna šteta od toga znatno je manja nego u situaciji kada nisu zaštićeni”, rekla je dr. Burilović.

VEZANE VIJESTI

Ovakav stav nipošto ne znači da se nakon cijepljenja ljudi trebaju nekontrolirano i neumjereno baciti na spomenute lijekove. Dapače: kao maksimalnu dozu ona preporučuje 100 miligrama jednom dnevno, uz savjet liječnika i pod uvjetom da ne postoje stanja na koja bi to moglo utjecati, poput čira na želucu. Dr. Burilović objasnila nam je svoju tezu koja, istina, u praksi još uvijek nije službena.

Dakle krvni ugrušci nastaju tako što se ošteti stijenka krvne žile i aktiviraju se trombociti koji se tu ‘lijepe’, no ugrušak nije stabilan dok se ne aktiviraju faktori koagulacije.

Osobe koje već imaju hiperagregabilno i hiperkoagulabilno stanje nalaze se pod terapijom i već su praktički zaštićene od nuspojava cjepiva, no oni koji ne znaju da imaju problem nešto su izloženiji. AstraZeneca je vektorsko cjepivo, poput onih naših “klasičnih”, koje kod pojedinaca može izazvati slabiji oblik bolesti, a covid-19 je bolest koja oštećuje upravo endotel, objašnjava ova splitska liječnica.

Ako imate čir na želucu, oprez

“Dakle ne vidim veliku štetu od dvadesetak ili trideset dana uzimanja Andola ili Aspirina, no pacijenti moraju znati jesu li ranije uzimali lijekove iz te skupine i jesu li imali kakve nuspojave ili alergije, a posebno oprezni moraju biti bolesnici s oštećenim gastrointestinalnim sustavom, odnosno čirom na želucu koji bi mogao prokrvariti. Postoje i ljudi koji iz drugih razloga imaju snižen broj trombocita i koji također mogu prokrvariti. Stoga su liječnici, posebno oni obiteljske medicine, najkompetentniji za prosudbu”, pojasnila je dr. Burilović.

Aspirinom ili Andolom mogao bi se spriječiti prvi korak u stvaranju krvnih ugrušaka ako već postoji opasnost da cjepivo AstraZenece izazove veću imunološku reakciju i ošteti endotel.

“Ako neka osoba genetski ima poremećene faktore koagulacije, u tom slučaju ovi lijekovi najčešće ionako nisu dovoljni, već slijedi terapija antikoagulansima”, kaže dr. Burilović.

Njen zaključak zapravo je jednostavan: ako je cijepljena osoba već ranije uzimala Aspirin ili Andol, ako ima normalnu krvnu sliku i broj trombocita te ukoliko ne boluje od drugih bolesti ili nema čir na želucu – uz savjetovanje sa svojim liječnikom, mala doza ovih lijekova ne bi trebala škoditi.

U službenoj literaturi nema ovog stava, ali u praksi je itekako prisutan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar