Psihologinja: Zašto se samo 20 posto ljudi s odmora vraća sretno?

Lifestyle 10. kol. 202112:41 > 13:30
Podijeli:
Izvor: N1

Psihologinja i psihoterapeutkinja Mia Popić izjavila je da je pomalo zapanjena statistikom da je 80 posto ljudi u blagom depresivnom raspoloženju kada se vrati s godišnjeg odmora i da se zapitala što imaju tih 20 posto pa se vrate sretni. Ono što razdvaja te dvije grupe je, prema riječima Popić, nekoliko psiholoških faktora...

Bitnu ulogu u tome ima kako percipiramo svoju životnu situaciju (što je to što napuštamo i čemu se vraćamo), zatim kako gledamo na svoj posao (ako ga ne volite očekivano je da se nećete željeti vratiti, a i ako ga previše volite i postavljate velika očekivanja, povratak isto može biti frustrirajuće iskustvo). I na kraju tu je i faktor – kako gledate na odmor – idemo li na odmor da se povežemo sa sobom ili da pobjegnemo od sebe.

Upitana je li, kako bi se spriječila depresivna raspoloženja, bolje u aktivnijoj formi provesti odmor i uvesti sebi neke obaveze, Popić navodi da je to pitanje koje je i samoj sebi postvila i da je došla do suprotnog podatka.

“Tih 20 posto koji se vrate sretni su oni koji su se istinski uspjeli odmoriti, a oni koji se previše iscrpe na odmoru – to je taj aktivni odmor ili koji rade na odmoru nisu ga istinski iskoristili i vjerojatno će se vratiti umorni ili pod većim rizikom za depresivno raspoloženje“, rekla je Popić.

Ona je istaknula da depresivno raspoloženje poslije odmora ide rame uz rame s depresivnim raspoloženjem poslije praznika, Nove godine, Božića… U pitanju je ista letargija, umor i doživljaj bezvoljnosti pa čak i postavljanje nekih pitanja poput što je to što želimo od svog života. Čak može izgledati i kao mini egzistencijalna kriza, naglašava Popić.

Kako izbjeći depresiju poslije odmora?

Na pitanje kako izbjeći takva depresivna raspoloženja, ona kaže da smo dužni prema sebi da odmoru pristupimo na malo pametniji način – a to je da sebi na odmoru dozvolimo da budemo u sadašnjem trenutku, da imamo raznolika iskustva, da se povežemo s ljudima, da nekako odmor na pametan način iskoristimo i da on bude prilika da se stvarno odmorimo.

Popić kaže da joj se čini da očekujemo od odmora da se očistimo od stresa koji sakupljamo godinu dana i da su ta očekivanja najveći neprijatelj da se istinski odmorimo. Kaže i da je ideja da je dovoljno tri četiri tjedna odmora godišnje da se pokrenemo i da bude kao rukom odneseno ono što se godinu dana događa, a svaki dan smo pod stresom – ali da to ne ide tako.

“Naš stav prema odmoru i prema životu može biti problem”, kaže.

Ona dodaje da je kada nismo na odmoru suština da shvatimo da danas trebamo živjeti život i da uvedemo male prakse u svakodnevnu rutinu, kao što su vođena meditacija ili pisanje. Kaže da studija, koja ju je oduševila, pokazuje da pisanje 15 minuta dnevno o tome kako se osjećate ili meditacija, ili druge tehnike koje vam omogućavaju da se povežete sa sobom daju dugoročne učinke u smislu pravazilaženja stresa.

“Ne možete čekati odmor da se to riješi, to je kao da ste sebi rekli jednom godišnje ću uliti benzin u automobil“, rekla je Popić.

Koliko dana je dovoljno provesti na odmoru da biste se odmorili

Upitana koliko dana je dovoljno ili minimalno da se čovjek odmori na godišnjem odmoru, ona navodi da je to pitanje vrlo podložno diskusiji, ali da iskustveno zna da se bez dva tjedna ljudi teško istinski mogu odmoriti. Dodaje da joj klijenti kažu da im je samo tjedan dana potrebno da sebe uvedu u stanje relaksacije.

“Ali važno je baviti se kvalitativnim pokazateljima – ako ste sebe istinski uspjeli isključiti, vama će i mini odmori biti sjajna prilika da se povežete sa sobom, a ako ste stalno na autopilotu ni četiri tjedna neće biti dovoljno da se stvarno odmorite“, kaže Popić.

Ocjenjuje i da mini odmori i putovanja za vikend mogu dati neke dobre rezultate i da se uvedu kao životni stil, ako to možemo sebi priuštiti i organizirati.

Takvi kraći odmori nas, dodaje i manje destabiliziraju, brže nas vrate rutini, a duži i egzotični odmori nose veći rizik da ćete kada se vratite imati depresivno raspoloženje, pošto ste se vratili drugačiji s nekog putovanja.

I oko pitanja normalnog vremena prilagođavanja poslije odmora spominje se tjedan dana, ali je naglasak na tome šta radimo tih tjedan dana.

“Ako postoji mogućnost da postepeno uđemo u radnu rutinu, to može pomoći“, rekla je Popić i dodala da bi poželjno bilo da ostavimo dan – dva poslije odmora da isprocesuiramo, da se ne ide odmah s puta u radne obveze.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar