Psihologinja: Kronični umor nije vezan samo s poslom, već je i posljedica stresa

Zdravlje 11. lis. 202114:39
Podijeli:
Izvor: Shutterstock/Ilustracija

Odlazite na vrijeme na spavanje, spavate dovoljno, ali i unatoč tome ste umorni i iscrpljeni idući dan. Zašto je tome tako?

Je li u pitanju simptom neke bolesti i koliko je ta fizička i psihička iscrpljenost povezana s pandemijom koronavirusa? Odgovore na ova pitanja dobili smo od gošće Novog dana, psihologinje i profesorice Filozofskog fakulteta u Beogradu Tamare Džamonje.

VEZANE VIJESTI

“Dugo već slušamo da se ljudi žale na umor i prije pandemije koronavirusa, tu mislim da je u pitanju način života koji nas dovodi do toga. Čak i poslije spavanja i odmora ljudi se tako osjećaju”, kaže profesorka.

Kako dalje objašnjava, nije u pitanju samo fizički umor, već i mentalni. Sve ono što nas čini umornima, i dalje traje.

“Bit kroničnog zamora zapravo nije samo količina posla, a i to se u velikoj mjeri povećalo, već i mentalnog zamora zbog okruženja u kome živimo, sada već dugi niz godina jer smo stalno pod nekim stresom”, kaže profesorica Džamonja.

Psihički zamor je postojao jer smo stalno radili i žurili, ali je tome pridodat i mentalni umor, dodaje.

“Generalno gledano, umor je posljedica stresa. Jedan od osnovnih simptoma kada smo pod stresom, to je da se, i pored odmaranja, osjećamo umorno. Dolazi do gubitka učinkovitosti, bezvoljnosti, neraspoloženja, ništa nam se ne radi, a i ono što radimo, radimo s teškoćom”, objašnjava profesorica.

Imamo dojam, i to se prilično često događa, da smo umorni od kada se probudimo, a slično se događa i kada se vratimo s odmora. Sve su to znakovi kroničnog stresa.

Kako profesorica kaže, “stres pokreće energiju, tako da se borite s nekom situacijom koja koja vas trenutno opterećuje. Ali iza toga dolazi stalni pritisak i onda ulazite u stanje kroničnog umora koji je rezultat kroničnog stresa”.

Ravnoteža pozitivnog i negativnog

Izvori zadovoljstva imaju važnu ulogu, biti u društvu ili odlaziti na različite događaje. To nam je u nekom trenutku bilo uskraćeno tijekom pandemije. Međutim, profesorica kaže da sada, kada nam je ponovo postalo dostupno, koliko toliko, to proizvodi izvjesnu strepnju zbog situacije s koronavirusom koja traje predugo i lakoće zaražavanja.

Slušamo loše vijesti od kada se probudimo, o epidemiološkoj, političkoj, ekonomskoj situaciji, klimatskim promjenama također, sve to ima dodatni utjecaj. Stječe se dojam  da je nešto negativno preuzelo primat.

VEZANE VIJESTI

“U životu uvijek imate i pozitivno i negativno, tako da morate stalno balansirati. Međutim, stvaranje te ravnoteže je značajno otežano. Tako je kod većine ljudi, ali netko i dalje uspijeva održati taj balans, pa ima više izbora i izvora zadovoljstva”, smatra profesorica Džamonja.

Ona dalje objašnjava da bismo mogli sebi pomoći tako što ćemo napraviti ono što je do nas, što je pod našom kontrolom, koliko god je toga sada manje i sve je uži prostor koji možemo kontrolirati.

“Ako su nam nedostupne stvari koje su nam ranije bile dostupne, još uvijek se možemo okrenuti drugim stvarima koje su nam dostupne. Odlazak u prirodu, pa iako je lošije vrijeme, ne bude tako loše kada ste u takvom okruženju. To vam napuni baterije nakratko, ali vi se ponovo vraćate u jednu svakodnevnicu koja je iscrpljujuća.”

Profesoricaa se osvrnula i na oboljenja kao posljedicu umora.

“Ne bi trebalo čekati da se pojavi znak neke somatske bolesti. Čak i stres na nas djeluje tako što pokreće čitav niz procesa u organizmu koji su zapravo štetni na duže staze i dovode do niza kardiovaskularnih oboljenja, kao i porasta broja onkoloških pacijenata, sve je to u velikoj mjeri posledica stresa.”

Ona je također dodala da, kada čovjek osjeća umor, ne bi trebao samom sebi biti dijagnostičar, već se obratiti stručnjaku, kao i da to ne znači da ne bi trebao ništa raditi po pitanju umora koji je mentalni. Trebao bi pogledati što bi još mogao unijeti u svoj život, što bi ga činilo zadovoljnijim.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar