Pomaže li terapija traumi od rasističkih napada i sustavnog rasizma?

Zdravlje 30. tra. 202112:07 > 12:08
Podijeli:
Izvor: Ilustracija: Kerem YUCEL / AFP

Kinesko-američka savjetnica za mentalno zdravlje Monica Band počela je primati niz telefonskih poziva i poruka otkako je bivši američki predsjednik okrivio Kinu za smrtonosni koronavirus koji je izazvao pandemiju i osmislila je terapiju za traumu izazvanu rasističkim napadima.

Nakon okrivljvavanja Kine za pandemiju u Atlanti je ubijeno šest zaposlenika wellness centara podrijetlom iz Azije, a dogodili su se i brutalni napadi na stanovnike azijskog podrijetla diljem Sjedinjenih Država.

Većina klijenata Monice Band su Amerikanci azijskog podrijetla izloženi napadima: nazivaju ih pogrdnim rasističkim imenima, a u jednom slučaju potvrđen je i fizički napad uz povike “Vrati se u Kinu!”

Band priprema terapiju koja se prvi put primijenila na afroameričke klijente kako bi se tim ljudima pomoglo nositi s traumom rasističkih napada i sustavnog rasizma koji se prenosi generacijama.

Crni Amerikanci desetljećima pate, a njihova sudbina u Americi postala je vidljivija nakon traumatičnog ubojstva Gerogea Floyda koje je razotkrilo razmjere policijske brutalnosti prema afroameričkim prijestupnicima.

Razgovor i terapije drugih vrsta pomažu ljudima koji su preživjeli strahote rata, a sada se prilagođavaju za druge ljude koji dolaze iz drugih kultura i miljea.

Da bi se pomoglo ljudima nositi s takvim stresom, Savez crnih psihologa organizirao je online grupnu terapiju nazvanu “iscjeliteljski krugovi”, kaže psihologinja Jennifer Jones-Damis. Ta online terapija provodila se tijekom suđenja bivšem policajcu koji je ubio Floyda i za taj zločin je proglašen krivim.

Pojedinci traumatizirani rasizmom mogu doživjeti ‘flashbackove’, napadaje plača, anksioznost i tjeskobu.

Opetovana izloženost snimkama, a snimku gušenja Floyda mediji su naveliko ponavljali, može u pojedinaca buditi strah pri izlasku iz kuće.

Porast mržnje 

Centar za proučavanje mržnje i ekstremizma ustanovio je porast zločina iz mržnje prema azijskim Amerikancima za 149 posto u 2020. godini u 16 velikih gradova u usporedbi s 2019., a što je posljedica okrivljavanja Kine za smrtonosnu pandemiju covida-19.

Rastao je broj ljudi koji su tražili pomoći, kao i broj terapeuta koji im pomažu.

Band je u veljači uspostavila grupu podrške za žrtve napada na azijske Amerikance.

Oko 3700 Amerikanca azijskog i pacifičkog podrijetla bio je obuhvaćeno studijom psihologinje Anne Saw sa sveučilišta DePaul i od tog broja njih 75 posto ocijenilo je da je SAD postao za njih opasnije mjesto za život.

Od 421 osobe koje su pristale na intervju o rasističkim izgredima koje su doživjele i prijavile skupini Stop AAPI Hate, njih 95 posto reklo je da je SAD postao opasniji, kazala je Saw.

Oko 40 posto od 421 ispitanika doživjelo je barem jedan simptom stresa izazvanog rasističkom traumom, uključivo depresiju, hiperbudnost, gnjev, pad samopoštovanja, razarajuće misli.

“Vidimo rastući broj uznemirenosti, depresije, simptoma rasne traume kakve prije nikada nismo uočili”, kaže Saw.

No za traumu izazvanu rasističkim napadima ili rasizmom ne postoji službena zdravstvena dijagnoza.

“Ako pojava nema imena, ona  općenito nije priznata, a kada nije priznata onda nije ni liječena”, kaže terapeut iz New York Kenneth Hardy, pionir u istraživanju traume izazvane rasizmom.

U protekloj godini više od 400 kliničara zatražilo je obuku i usvajanje jednog od nekoliko službenih protokola za liječenje stresa i traume izazvane rasizmom.

Psiholog Steven Kniffley osmislio je dvanestotjedni program na Sveučilištu Spalding u Louisvilleu u Kentuckyju.

Terapeutkinja iz Connecticuta Danielle Spearman-Camblard želi da dijagnoza rasne traume bude uvrštena u Psihijatrijski i statistički priručnik jer smatra da će službeno imenovanje te pojave olakšati liječenje, pokrivanje troškova liječenja zdravstvenim osiguranjem i pokazati da su psihološke posljedice rasizma stvarne.

Robert Carter, psiholog sa Sveučilišta Columbia smatra da bi se ozljede izazvane rasizmom trebale liječiti, no ističe da žrtve tih napada nisu mentalno bolesne i zato ne bi smjele biti izložene stigmi.

Carter se protivi korištenju terapija razvijenih za PTSP (Posttraumatski stres) kakav postoji za pacijente koji su razvili anksioznost i bespomoćnost nakon što su im primjerice odbili iznajmiti stan ili dati radno mjesto zbog njihove rase.

On vjeruje da je stres izazvan rasizmom različit od traume.

Dr. Paul Appelbaum iz Mješovitog odbora saveza američkih psihijatara rekao je da će u novom priručniku rasna trauma biti jasno navedena kao uzrok nekoliko dijagnoza uključivo depresije.

Tracy Park (37), nije se odmah obratila za pomoć nakon što je njezina obitelj bila meta rasista. U veljači 2020., kada se covid-19 počeo širiti SAD-om, izvela je svoje dijete u kolicima u šetnju u Los Angelesu kada joj je pristupio bijeli muškarac i počeo vikati “Nosi to svoje j….. koronavirusno dijete odavde!”

Njezinu 65-godišnju maku napao je drugi bijeli muškarac sličnim rječnikom.

Park je razvila depresiju i poremećaje spavanja i od tada je stalno na oprezu. Našla je utjehu u skupini majki koje su doživjele slično iskustvo antiazijske mržnje.

No “i dalje kad izlazim ogledavam se oko sebe da vidim je li mi se netko približava” a “tako je teško živjeti”, rekla je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar