Istraživanje u 30 zemalja i u Hrvatskoj: Korona se brže širi kad je više peludi

Zdravlje 10. ožu. 202115:39 > 15:56
Podijeli:
Izvor: ALBERT IVAN DAMANIK / AFP (Ilustracija)

Izloženost peludi u zraku dovodi do osjetljivosti na virusne zaraze, bez obzira jesmo li alergični na pelud ili ne. Najnovije istraživanje pokazuje da to vrijedi i za SARS-CoV-2, te da se kolebanjem razine peludi u zraku mogla objasniti varijacija učestalosti novozaraženih u jednom danu od čak 44 posto u prosjeku.

Istraživanje su proveli znanstvenici s Tehničkog sveučilišta Műnchenu i Helmholtzovog centra  u Münchenu, analizirajući podatke o prisutnosti peludi u zraku, ali i mnoštvo informacija o epidemiji koronavirusa tijekom prvog vala.

Istra, Zagreb, Međimurje

Podaci se odnose na 31 zemlju, između ostalih i na Hrvatsku. Razina peludi u zraku mjerila se na 248 mjernih stanica diljem svijega, od čega su u Hrvatskoj bile tri, po jedna u Istri, u Zagrebu i u Međimurju.

Rezultati su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences i u njima se objašnjava da je na utjecaj peludi u zraku na veće ili manje širenje zaraze koronavirusom, ponekad i dijelom utjecala i temperatura, kao i vlažnost zraka.

VEZANE VIJESTI

Znanstvenici su pritom jako morali voditi računa i o razini epidemioloških mjera analiziranom području u određenom razdoblju. Bila je riječ o ožujku 2020., odnosno o prvom valu epidemije, pa je tako zabilježeno da je u Hrvatskoj u to vrijeme bio na snazi režim djelomičnog lockdowna.

“Inicijativa je počela kada je u razdoblju od 10. do 14. ožujka 2020. došlo do epizode toplijeg vremena, što je dovelo do viših koncentracija peludi u zraku diljem sjeverne polutke Zemlje, a što se u Europi najviše osjetilo 12. ožujka. To se poklopilo sa stopom novozaraženih SARS-CoV-2”, objašnjava se u PNAS-u.

Mnogi će se sjetiti da su baš ti dani bili oni kad je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je epidemija koronavirusa zapravo pandemija. Bila je riječ o 11. i o 12. ožujka kad su podaci diljem svijeta potvrdili koronavirus u 33 posto zemalja svijeta. Znanstveni članak navodi da su podatke odabranih mjesta nastavili pratiti sve do polovice svibnja prošle godine.

Logika kojom su znanstvenici pošli u ovom istraživanju, nakon što su vidjeli da se skok broja novozaraženih poklopio s razinama peludi, i to da se naglo povećao broj lokalnih transmisija, počiva na odranije poznatom povećanom širenju rinovirusa, uzročnika obične prehlade također u danima kad je više peludi u zraku. Istraživanja ukazuju na to da je tih dana imunološki sustav ljudi manje sposoban boriti se protiv virus.

Mehanizam počinje udisanjem peludi, koja završava na sluznici gornjih dišnih putova. Tamo aktivira imunološki sustav, a što se događa dalje najbolje znaju osobe s alergijama, kod kojih je reakcija burna. Dalje se događa, i kod ljudi bez alergija, to da imunološki sustav proizvodi manje glasničkih tvari koje su bitrne i pri alarmiranju napada virusa na organizam.

Broj novozaraženih u Hrvatskoj 12. ožujka

Posljedično, imunološki sustav u danima s peludi slabije upozorava organizam da prodire respiratorni virus i čovjek postaje manje otporan na virozu. A zaraza koronavirusom također je viroza.

Statistički podaci, i to brojni, provedeni kroz složene analitičke modele kako bi se adekvatno procjenjivao utjecaj svakog pojedinog faktora, pokazali su, navodi se u studiji, da bi ovaj isti mehanizam trebao vrijediti i za koronavirus koji se također prenosi respiratorno.

VEZANE VIJESTI

Dakle, nije riječ o tome da pelud prenosi koronavirus, nego nam koronavirus prenose drugi ljudi, a organizam uslijed povišenih razina peludi postaje manje kadar obraniti se. Kada je riječ o Hrvatskoj, epidemiološka statistika kaže da je tih nekoliko dana zbog kojih su znanstvenici iz Münchena odlučili ispitati utjecaj peluda, doista i u Hrvatskoj naglo skočila incidencija.

Još uvijek je bila riječ o malom broj zaraženih, ali je činjenica da je porast u postocima do 10. ožujka bio do deset posto dnevno. 11. ožujka Hrvatska bilježi porast od 27 posto, 12. ožujka 42 posto… Dnevni rast broja slučajeva više nikad nije bio veći od tih 42 posto, čak niti blizu tome, osim jednom, i to 21. ožujka.

Skupina istraživača iz Münchena naposlijetku je utvrdila da se kolebanjem razina peludi u zraku moglo objasniti sve do 44 posto kolebanja broja novozaraženih, kao i to da je rast od svakih 100 čestica peludi po metru kubičnom dovodilo u prosjeku do povećanja broja novozaraženih od 4 posto.

Između mnogih drugih stvari, znanstvenici su preporučili kao zaštitu od utjecaja peludi na ljudsko zdravlje određenih dana – nošenje zaštitnih maski.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar