Parkinsonova bolest: Uzrok, simptomi i liječenje ove teške bolesti

Zdravlje 12. svi. 202116:08
Podijeli:
Izvor: Foto: Pixabay

Progresivni poremećaj centralnog živčanog sistema koji je po prvi puta opisan još 1817. godine naziva se Parkinsonova bolest, a ime je dobila po liječniku koji ju je prvi opisao - James Parkinson.

Parkinsonova bolest naziva se i drhtajućom paralizom zbog toga što je drhtanje ili tremor glavna karakteristika ovog poremećaja. Osim drhtavice pojavljuje se usporenost pokreta,  ukočenost te abnormalno držanje tijela. Radi se o dubokom fizičkom i mentalnom poremećaju koji je slabo shvaćen te za koji se teško postavljaju jasne dijagnoze.

Prvi znakovi Parkinsonove bolesti

Do Parkinsonove bolesti dolazi kod muškaraca i žena, a pojavnost je nešto češća kod ljudi starijih od 50 godina. Nažalost, ona može pogoditi i osobe mlađe dobi. Uzrok nije jasan i potpuno poznat, no u slučaju nastanka bolesti dolazi do postupnog gubljenja funkcije živčanih stanica ili neurona. Tada se počnu pojavljivati simptomi kao rezultat gubitka neurona koji su zaduženi za proizvodnju dopamina.

Dopamin je jedan od glavnih neurotransmitera u mozgu koji ima brojne uloge, a glavna mu je da prenosi signal između neurona. Manje razine dopamina mogu prouzrokovati simptome poput lošeg osjećanja, teške koncentracije i manje motivacije. Kod Parkinsonove bolesti dolazi do izostanka dopamina zbog propadanja živčanih stanica što uzrokuje motoričke abnormalnosti. Simptomi Parkinsonove bolesti se pojavljuju kada dođe do otprilike 80% gubitka dopaminskih neurona.

Prije nastanaka simptoma poput drhtavice i ukočenosti, pojavljuju se rani znakovi Parkinsonove bolesti. Posljedice gubitka živčanih stanica mogu uzrokovati simptome nekoliko različitih sustava organizma.

Prvi znakovi Parkinsonove bolesti su:

  • slabljenje njuha, nemogućnost otkrivanja mirisa te nemogućnost razlikovanja mirisa
  • zamagljen vid, smanjena osjetljivost vida na kontraste
  • teško raspoznavanje boja
  • pojavljivanje depresije kao najčešćeg psihološkog poremećaja kod osoba s Parkinsonovom bolešću
  • tremor ruke u mirovanju koji je spor i grub, a koji nestaje u snu i pojačava se kod emocionalnog uzbuđenja

Motorički simptomi kod Parkinsonove bolesti

Među simptomima koji se kasnije pojavljuju nalazi se tremor drugih dijelova tijela poput šaka, ruku nogu, a zahvaćeni mogu biti i vilica, jezik, čelo i očni kapci. Ovaj simptom može biti manje izražen kako bolest napreduje. Bolesniku se smanjuje osjećaj boli te pojavljuje poremećaj spavanja, apatija, depresija, demencija i psihoza.

S napredovanjem bolesti dolazi do boli u mišićima i osjećaju umora, a lice bolesnika postaje poput maske. Bolesniku se otvaraju usta i smanjuje treptanje te izostaje mogućnost mimike lica uz spore i smanjene pokrete. Ovo utječe na govor koji postaje monoton.

Motoričke aktivnosti poput pisanja su vrlo otežane. Držanje cijelog tijela s vremenom postaje pogrbljeno, a osoba koja pati od Parkinsonove bolesti može početi imati problema s hodanjem, okretanjem i zaustavljanjem. Nerijetka je i sklonost prema padanju prema naprijed ili prema natrag.

Bolesnik može imati problema s hranjenjem jer doživljava poteškoće kod gutanja. Mogu se pojaviti opstipacija, problemi s mokrenjem, seboreični dermatitis te promjene osobnosti.

Što je parkinsonizam?

Osim Parkinsonove bolesti postoji i parkinsonizam koji nastaje zbog gubitka dopaminergičke aktivnosti uslijed drugih degenerativnih poremećaja. Najčešći uzrok parkinsonizma je uzimanje antipsihotika, a može se pojaviti i zbog trovanja ugljičnim monoksidom, zbog strukturnih lezija mozga, Wilsonove bolesti te neke idiopatske degenerativne bolesti.

Liječenje Parkinsonove bolesti

S obzirom na to da se nakon ranih znakova simptomi Parkinsonove bolesti pojavljuju tek od 5 do 10 godina kasnije, važno je obratiti pozornost na sve promjene u tijelu koje bi mogle ukazivati na neurološke poremećaje. Liječenje Parkinsonove bolesti usmjereno je na smanjivanje i liječenje simptoma, a cilj je usporiti ili zaustaviti progresiju bolesti.

Parkinsonova bolest je neizlječiva, no terapijom lijekovima je moguće bolesniku pružiti normalan život s normalnim vijekom. Da bi se smanjili simptomi koristi se liječenje lijekovima, operacija i liječenje bez lijekova.

Usmjeravanje na prepoznavanje ranih simptoma trebalo bi biti u fokusu medicine uz funkcijske testove vida, njuha, poremećaja spavanja i autonomnih poremećaja, no to se još uvijek ne provodi rutinski u svakodnevnoj praksi.

Da bi se postavila prava dijagnoza koja bi razlikovala Parkinsonovu bolest od drugih neuroloških poteškoća, potrebno je odraditi pretrage poput CT-a, MR-a i DaTSCAN-a kojima se mogu potvrditi oblici parkinsonizma.

Cilj u medicinskoj praksi trebao bi biti pravovremeno postavljanje dijagnoze i sukladno tome, liječenje. Poremećaji u vidu tremora ili gubitka ravnoteže trebali bi biti prvi znakovi za poduzimanje koraka prepoznavanja poteškoća. Iako se Parkinsonova bolest ne može liječiti, niti nije prepoznat točan uzrok, osoba može utjecati na podizanje razine dopamina u mozgu što bi moglo usporiti ili spriječiti nastanak ovog teškog neurološkog poremećaja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar