Stručnjaci za spavanje ustanovili su da više faktora određuje koliko dugo bismo trebali spavati svaku noć, a često dolazi do izražaja količina svakodnevne tjelesne aktivnosti, kao i zdravstveni problemi.
San je veoma važan za aktivan i produktivan dan, ali mnogi ne shvaćaju koliko je dobra rutina spavanja presudna za cjelokupno zdravlje.
Dovoljno sna čini mnogo više za naše tijelo nego za raspoloženje, a vjerovali ili ne, tijekom REM faze spavanja, vaš mozak obrađuje podatke koje ste unijeli tijekom dana i poboljšava vaše dugoročno pamćenje, piše Good Housekeeping.
Osim toga, tijelo često radi na obnavljaju tijekom dobrog noćnog sna, a kod mladih osoba i djece, razvoj i rast se također događa preko noći.
Istraživači svake godine otkrivaju sve više veza između zdrave rutine spavanja i ostalih dobrobiti, od prehrane i metabolizma do emocionalne dobrobiti.
Budući da ljude često zanima koliko sati sna im je potrebno svake noći, sada je pravo vrijeme i za odgovor na to pitanje.
Da li se zaista može „nadoknaditi“ izgubljen san? Ako ste neko tko voli spavati vikendom i bude noćna ptica kroz radni tjedan, ovo bi vam moglo biti zanimljivo.
VEZANE VIJESTI
Nedavno istraživanje Sveučilišta „Colorado Boulder“ otkrilo je kako je najbolje pokušati da se što više redovno naspavate, čak i vikendom.
Ali, koliko biste trebali spavati ovisi o vašem načina života. Stručnjaci za spavanje ustanovili su da više faktora određuje to koliko dugo biste trebali spavati, a glavni faktor je doba starosti, zatim slijedi razina tjelesne aktivnosti, ali i zdravstveno stanje.
Koliko sati sna je potrebno različitim dobnim skupinama?
Količina sna koja vam treba prvenstveno ovisi o godinama starosti. Nemamo svi iste potrebe za snom. Djeci je potrebno između devet i 11 sati sna, tinejdžerima između osam i 10 sati, odraslima sedam do devet, a starijim osobama između sedam i osam sati sna.
Postoji više raspona za djecu mlađu od šest godina, a malo smanjenje ukupnog sna za one starije od 65 godina je namjerno manje. Istina je da ljudi zaista mogu „štedjeti na snu“ kako stare, objašnjava dr. Michael Grandner, direktor Programa za istraživanja spavanja i zdravlja na Sveučilištu u u Arizoni.
On dodaje i kako su istraživači prethodno utvrdili da kako ljudi stare, san može postati laganiji, i postoji vjerojatnost da će ustajati tijekom noći.
„Nije potpuno jasno da li je ljudima potrebno manje sna kako stare, ali čini se da se jedna stvar mijenja, a to je da, iako je san u starijoj dobi rascjepkan i manje miran, starije osobe otpornije su na gubitak sna. Gubitak sna nema istu povezanost s dugoročnim zdravljem starijih osoba kao kod mlađih ljudi“, objašnjava doktor.
Istraživanje iz 2018. objavljeno u časopisu “Molecular Psychiatry“ tvrdi da genetika također može imati ulogu u tome koliko dugo trebate spavati i da li ste skloni poremećajima spavanja koji dolaze s godinama.
Ako ste već doživjeli ili vam je dijagnosticiran poremećaj spavanja, kvaliteta spavanja može biti ugrožena i možda će vam trebati više sna od preporučenog raspona. Kvaliteta sna ovdje je važan faktor. Vi možda spavate ukupno sedam sati, ali sedam sati poremećenog sna razlikuje se od sedam sati kvalitetnog sna.
VEZANE VIJESTI
Savršena količina sna svake noći može se odrediti prema vremenu kada trebate biti budni i da normalno funkcionirate. Prisiljavanje da spavate određeno vrijeme ili da se strogo toga pridržavate može vam našteti i pokrenuti poremećeni fragmentirani san.
Bolje je da se usredotočite na to da dopustite tijelu da bude pospano nakon dugog dana i da prakticirate „dobru higijenu“ spavanja, odnosno, da isključite elektroničke uređaje, prigušite svjetla i učinite nešto da umirite svoj um.
Zdravstveni rizici povezani s nedostatkom sna
Dovoljno sna presudno je za više aspekata dobrog zdravlja. Mnogi ljudi se smatraju neispavanima jer doživljavaju često ili trajno smanjenje sati sna tijekom nekoliko dana.
Dobivanje više sna postaje presudno kada neko razvije kroničan nedostatak sna, što je također poznato kao sindrom nedovoljnog spavanja, a to je kada nedostatak sna traje tri mjeseca ili duže.
Prema mišljenju dr. Grandnera, ljudi koji ne spavaju dovoljno vjerojatno će imati povećane rizike od raznih bolesti i poremećaja.
Veći rizik od kardiovaskularnih bolesti: Povećan rizik od 20 posto za probleme poput visokog krvnog pritiska i drugih stanja koja mogu utjecati na zdravlje vašeg srca ako ne možete redovno spavati.
Veći rizik od metaboličkih poremećaja: „Možda ćete doživjeti više metaboličkih poremećaja, uključujući promjene u hormonima koji kontroliraju glad i osjećaj sitosti“, dodaje dr. Grandner.
Oni koji manje spavaju također mogu bi se mogli suočiti s 30 posto povećanim rizikom za razvoj dijabetesa tipa 2.
Povećana upala: Nedostatak sna može utjecati na imunološki sustav, što doprinosi sistemskoj upali u cijelom tijelu. Vaše tijelo se možda neće moći boriti protiv bolesti i oporaviti se od povreda na isti način, kao što to može kada se dobro odmorite, dodaje doktor.
Povećani rizik od povreda: „Nedostatak sna smanjuje pažnju, sposobnost fokusiranja, tjelesne performanse i koordinaciju, učenje i pamćenje, sposobnost odlučivanja i druge funkcije mozga. To također utječe na reguliranje osjećaja, neuroendokrini sistem i druge sisteme za upravljanje stresom“, kaže dr. Grandner.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!