Kako je tehnologija, ignorirana 15 godina, postala najbolje od pandemije?

Zdravlje 18. lip. 202112:22
Podijeli:
Cijepljenje, cjepivo protiv covida-19
Izvor: BRENDAN SMIALOWSKI / AFP

Potraga za cjepivom protiv covida-19 ubrzala je razvitak, testiranje i primjenu mRNA tehologije u cjepivima. Upravo ta tehnologija obećava učinkovitiju borbu protiv zaraznih bolesti, ali predstavlja i moguć novi lijek u borbi protiv raka, autoimunih i rijetkih bolesti.

Kada bi ljudi mogli birati koje cjepivo će primiti, većina bi se odmah odlučila za Pfizer. Mnogo je onih koji se odbijaju cijepiti s bilo kojim drugim cjepivom i čekaju da ih se pozove na Pfizer. Eventualno prihvaćaju Modernino cjepivo, također napravljeno s mRNA tehnologijom. Upravo to je razlog relativno niske procijepljenosti u susjednoj Sloveniji.

Da je zaista tako moglo se vidjeti u cijepnom centru u Celju gdje su nekoliko dana zaredom na kraju polovicu dana cijepili ljude koji nisu ni bili naručeni. Kada je najavljeno da će cijepiti Johnson&Johnsonovim cjepivo, o gužvi nije bilo ni govora.

Dan nakon, kada je najavljeno da cijepe Pfizerom, odaziv je bio takav da su iskorištene apsolutno sve doze kao i sve doze Moderne koje su bile raspoređene za sljedeći dan. Liječnici su ostali bez cjepiva dok su ljudi još čekali u redu.

U samo nekoliko mjeseci koliko je trebalo da, u početku skeptična javnost, prihvati mRNA cjepiva ona su postala najtraženija. Prvotni otpor bio je razumljiv, radilo se o tehnologiji koja još nije testirana kako nijedno mRNA cjepivo nije bilo odobreno za široku upotrebu do prosinca 2020. godine.

Uz to javnost je mogla čuti puno dezinformacija i mitova te su razvili nepovjerenje o bilo čemu što ima predznak “genetski modificirano”. S mRNa cjepivom liječnici u tijelo ubrizgavaju genetske informacije pomoću kojih naše stanice privremeno proizvode dijelić virusa, spike protein protiv kojeg onda naš imunitet “organizira obranu” i razvija antitijela.

Iako znanstvenici nisu uzimali zdravo za gotovo da će ljudi odmah prihvatiti novu tehnologiju, nadali su se da će biti tako jer su mRNa cjepiva pokazala veliku prednost pred onim vektorskim. Učinkovitost im je veća, a nuspojave slabije. Istovremeno popularnost tih vektoriskih cjepiva je pala jer su ljudi javljaju teške nuspojave, malo lošiju efikasnost, a nije pomoglo ni kašnjenje u isporuci AstraZenece.

Ulazak na velika vrata

Cjepivo koje je razvila mala njemačka biotehnološka tvrtka BioNTech uz pomoć američkog farmaceutskog giganta Pfizera usavršeno je u rekordnom vremenu te je klinički testirano. To je zasad jedan od najvećih uspjeha medicine u povijesti.

Prva izvješća govorila su o 90%-tnoj učinkovitosti, a podaci su bili ohrabrujući iz tjedna u tjedan. Nuspojave su obično slabe i kratke dok je zaštita dugotrajna. Cjepivo također štiti od daljnje transmisije virusa, a dosad je bilo dovoljno učinkovito i protiv svih novih varijanti.

Isto je i s cjepivom američke Moderne, a Kina razvija svoju verziju mRNa cjepiva nakon što se prva generacija njihovog cjepiva protiv covida-19 nije baš pokazala učinkovitom.

Pfizerovo cjepivo zasad je jedino u Europi koje je odobreno za djecu iznad 12 godina, a već testiraju i koliko dobro djeluje kod djece između 6 i 11 godina. Sve više zemalja preporučuje i da se ljudima daje druga doza mRNa cjepiva čak i kao su za prvo dobili vektorsko. EU je već naručila 1,8 milijardi novih doza mRNA cjepiva.

Začeci ove tehnologije sežu 30-ak godina u povijest, a njihov razvitak ovisio je o šaćici istraživača koji nisu imali potporu šire medicinske zajednice. Imunolog dr. Alojz Ihan iz Ljubljane kaže: “Pitamo se zašto posljednjih 15 godina nitko nije ozbiljno shvatio ovu tehnologiju. Ova pandemija je otvorila potpuno novo područje mogućih terapija u koje je do prije godinu dana vjervoalo tek nekoliko ljudi”.

Lijek za rak?

U BioNTechu mRNa tehnologiju prvotno nisu vidjeli kao oružje za borbu protiv zaraznih bolesti. Njihova vizija bila je razviti novu terapiju za rak. Cilj je bio naučiti imunološki sustav kako odvojiti stanice raka od zdravih stanica te ih uništiti. BioNTech je upisao i neke uspjehe na ovom polju, 2017. godine 13 pacijenata s melanonom dobilo je personalizirana cjepiva bazirana na genetskoj analizi stanica raka svakog zasebnog pacijenta.

Kod nekih su uspjeli dugotrajno zaustaviti bolest. Trenutno razviaju 13 mRNa cjepiva za razne vrste raka. Uz to istražuju i mogućnost smirivanja imunološkog sustava što je vrlo bitno za ljude koji se bore s autoimunim bolestima.

Napredak zbog virusa

Bez pojave koronavirusa napredak mRNa tehnologije vjerojatno bi išao sporo i kroz nekoliko godina, daleko od očiju javnosti. Ovako smo uspjeli vidjeti prednosti te tehnologije u manje od godinu dana. Prva velika prednost je brzina proizvodnje.

Genetski zapis SARS-CoV-2 virusa bio im je dovoljan za razvitak cjepiva. Samo 42 dana nakon što su kineski znanstvenici objavili genetski kod virusa Moderna je već imala prve doze cjepiva u kliničkim ispitivanjima.

“Tehonolgija se pokazala efikasnom i relativno jednostavnom za proizvodnju jer ne zahtjeva stanice virusa. Nemamo kontakta s virusima ili bakterijama prilikom proizvodnje. Glavni proizvođači aktivnog sastojka, samog virusa, su upravo ljudi, a cjepivo samo sadrži detaljne upute za njegovu proizvodnju”, rekao je dr. Ihan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar