Gilbertov sindrom: Može uzrokovati žuticu, ali većina ljudi s njim normalni živi

Zdravlje 26. sij. 202115:26
Podijeli:
Izvor: Unsplash/Ilustracija

Gilbertov sindrom je bezopasno stanje jetre u kojem jetra ne obrađuje pravilno spoj bilirubin. Ljudi koji imaju ovaj sindrom najčešće nemaju simptome i nisu ni svjesni dijagnoze s kojom su rođeni.

Gilbertov sindrom traje cijeli život, ali ga nije potrebno liječiti, već se treba izbjegavati stres i jesti uravnoteženu prehranu kako ne bi došlo do žutice.

Kako dolazi do Gilbertovog sindroma?

Gilbertov sindrom pojavljuje se zbog mutacije gena UGT1A1 koji se nasljeđuje od roditelja. Zbog ovog gena krv sadrži previše bilirubina jer tijelo ne proizvodi dovoljno enzima koji pomažu u razgradnji ovog spoja. Bilirubin je crvenkasto-žuti pigment koji se stvara u jetri tijekom normalne razgradnje crvenih krvnih stanica, a obično se izlučuje sa žući u crijeva te se potom izbacuje iz organizma stolicom ili urinom, a u krvi ostaje mala količina bilirubina.

U slučaju Gilbertovog sindroma dolazi do hiperbilirubinemije, odnosno do prevelike količine bilirubina u krvi jer se bilirubin ne prenosi u žuć normalnom brzinom, već ostaje u krvotoku i daje koži i očima žutu boju.

Iako je Gilbertov sindrom prisutan od rođenja, najčešće se primijeti tek u pubertetu ili u kasnijoj dobi i to sasvim slučajno. Na testovima krvi će se sindrom prepoznati po vrijednostima bilirubina koje će iznositi između 34 i 86 μmol/L ili čak i više u stresnim situacijama. Muškarci češće imaju ovaj sindrom, a najčešće se otkrije u pubertetu ili u ranim dvadesetima.

Koji su simptomi Gilbertovog sindroma?

Iako Gilbertov sindrom nema izražene simptome, s vremenom na vrijeme se može pojaviti žutilo kože i bjeloočnice, što je rezultat povišene razine bilirubina u krvi. S vremenom se ova razina može dodatno povećati te može doći do žutice s kojom dolaze još neki simptomi kao što su bol u trbuhu, umor, gubitak apetita, vrtoglavica, osjećaj kao da imate gripu i problemi s koncentracijom.

Žuticu mogu izazvati stanja kao što su dehidracija, post, stres, nedovoljno sna i prehlada.

Kako se dijagnosticira Gilbertov sindrom?

Ovaj sindrom se može otkriti sasvim slučajno, kod pretrage krvi, ako je bilirubin u krvi povišen ili se može otkriti kod pojave žutice. Upravo je potrebno posjetiti liječnika kod pojave žutice jer osim što ona može biti znak Gilbertovog sindroma, jednako tako može biti povezana i sa stanjima kao što su hepatitis C ili ciroza jetre.

Znak Gilbertovog sindroma mogu biti tamni urin i bol u trbuhu, što su ujedno i glavni simptomi da nešto nije u redu s jetrom. Osim iz krvi, razina bilirubina može se vidjeti i iz jetrenih proba.

Liječenje Gilbertovog sindroma

Gilbertov sindrom ne zahtjeva posebno liječenje. Razina bilirubina može s vremenom rasti ili padati ili se može pojaviti žutica koja također nestaje sama od sebe. Ipak, važno je paziti na neke životne navike, kao što je na primjer izbjegavanje stresa koji može povećati razine bilirubina i izazvati žuticu. Pomoći mogu bilo koje radnje kojima se možete riješiti stresa, kao što su vježbanje, šetnja, joga ili meditacija.

Također, važnu ulogu ima i prehrana bogata vitaminima i mineralima, a treba izbjegavati unošenje premalo kalorija i držanje dijeta. Jednako tako, alkohol može pogoršati simptome i povećati razinu bilirubina pa ga je potrebno izbjegavati.

Zaključak

Gilbertov sindrom nastaje zbog gena koji se prenosi u obitelji te zbog nemogućnosti jetre da razgradi bilirubin. Ovaj sindrom nema simptome i nije opasan, iako nekada može izazvati žuticu, koja se povlači sama od sebe. Gilbertov sindtom se ne liječi, ali je potrebno izbjegavati stres te alkohol i uvrstiti vježbanje u svakodnevne aktivnosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar