Epileptički napadaj: Uzrok, kako ga prepoznati, ali i pomoći osobi koja ga ima?

Zdravlje 17. svi. 202215:59
Podijeli:
Izvor: Image by D G from Pixabay

Epilepsija je kronična, neurološka bolest koja se može pojaviti kod ljudi svih dobi, tako i kod djece, a često je praćena napadajima koji se ponavljaju.

Epileptički napadaji mogu biti različitog intenziteta i trajanja, a mogu se pojaviti nekoliko puta godišnje ili nekoliko puta dnevno, ovisno o ozbiljnosti bolesti. Najvažnije je otkriti uzroke napadaja na vrijeme i tretirati ih lijekovima kako ne bi došlo do većih problema. Jednako tako, važno je znati i kako pomoći osobi koja ima napadaje.

Zašto dolazi do epileptičkih napadaja?

Epilepsija je bolest koju, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ima preko 50 milijuna ljudi diljem svijeta. Svake godine oko pet milijuna ljudi dobije ovu dijagnozu. Sam uzrok epilepsije može biti različit: ozljeda glave, oštećenje mozga, moždani udar koji je smanjio razinu kisika u mozgu, meningitis, određeni genetski naslijeđeni sindrom ili tumor na mozgu. Do samog epileptičkog napadaja dolazi zbog pretjeranog izbijanja neurona određenog područja u mozgu.

Napadaj jednako tako mogu izazvati i neke situacije ili podražaji iz okoline, na primjer pretjerana konzumacija alkohola, predoziranje drogama, akutni moždani udar, ali i izlaganje prevelikom stresu, određeni bljeskovi, igranje video igara, loše spavanje, svjetlo ili glasan zvuk, intenzivan trening te nekada jača menstruacija. Epileptički napadaj mogu imati povremeno (jednom u godinu dana) i osobe koje nemaju nužno epilepsiju.

Kako prepoznati epileptički napadaj?

Postoje različite vrste i intenziteti epileptičkog napadaja. Dok se kod nekih osoba javlja ukočenost jedne strane tijela i grčenje u mišićima, kod drugih može doći do nesvjestice. Dvije su glavne vrste napadaja, to su generalizirani ili nesvrstani napadaji i fokalni napadaji.

1. Generalizirani napadaji

Ova vrsta napadaja pogađa obje strane mozga, a osoba nije svjesna da ima napadaj. Može se prepoznati po tome da osoba gleda nekoliko sekundi u jednu točku i ne reagira na dozivanje ili brzo trepće očima. Ovaj napadaj se naziva još i petit mal. S druge strane postoji grand mal napadaj koji je puno opasniji, a osoba koja ima ovaj napadaj može i izgubiti svijest, pasti na pod, imati jake grčeve u mišićima, tresti se, ne reagirati na dozivanje i dodire ili može početi nekontrolirano plakati. U nekim slučajevima se pojavljuje i slina ili pjena na ustima te plava boja lica. Osoba nakon ovog napadaj može biti dezorijentirana i umorna.

2. Fokalni napadaji

Ovi napadaji pogađaju samo jednu stranu mozga. Jednostavni fokalni napadaj može izazvati promjene u okusu i mirisu ili trzaje na licu. Kompleksni fokalni napadaj može uzrokovati zbunjenost od nekoliko minuta, pri čemu osoba ne odgovara na postavljenja pitanja i djeluje izgubljeno. Sekundarni generalizirani napadaj počinje na jednoj strani mozga, a potom se širi i na drugu stranu te može početi blagim simptomima, a voditi do grand mal napadaja. Nakon ovih napadaja osoba je svjesna, ali jednako tako se možda kasnije neće sjećati da je imala napadaj.

Osobe koje često imaju napadaje, po nekim znakovima u tijelu znaju kako će doći do napadaja. Na primjer, osjetit će nelagodu i mučninu ili nervozu, a ovaj predosjećaj se zove aura.

Kako pomoći osobi koja ima epileptički napadaj?

Napadaji mogu trajati i do nekoliko minuta, a važno je pravilno postupiti kada do njih dođe. Prije svega treba biti što smireniji i ne paničariti te pogledati na sat kada je točno krenuo, a kada prestao napadaj. Jednom kada napadaj krene, ne može se zaustaviti. Napadaj će prestati sam od sebe nakon najviše nekoliko minuta i važno je ne pokušavati ga prekinuti. Osobi se može pomoći jedino tako da se ne ozlijedi za vrijeme napadaja.

Prvo treba udaljiti oštre predmete od osobe koja ima napadaj te paziti dolazi li do nesvjestice. Jednako tako je potrebno biti blizu i paziti da se osoba ne ozlijedi kod pada. Ne smije se stavljati ništa u usta osobe koja ima napadaj. Ako osoba ne može doći do zraka, potrebno ju je polegnuti na bok i raskopčati odjeću oko vrata, a ispod glave staviti jastuk ili zamotanu odjeću.

Treba ostati pored osobe i nakon što je napadaj završio te joj prepričati što se točno dogodilo. Osobi koja ima napadaj se ne smiju davati lijekovi, hrana i piće sve dok napadaj potpuno ne prođe.

Ako napadaj ili “buđenje” iz napadaja traje dulje od pet minuta ili iza prvog napadaja nastupi odmah novi napadaj, ako osoba ne može disati ili ako je ozlijeđena za vrijeme trajanja napadaja, potrebno je pozvati hitnu pomoć.

Dakle, kod napadaja je potrebno:

· ostati smiren

· mjeriti trajanje napadaja

· ne zaustavljati napadaj

· ne davati osobi hranu, vodu ili lijekove dok traje napadaj

· položiti osobu na bok

· ukloniti oštre predmete

· ne stavljati prste ni nikakve predmete u usta

· ostati uz osobu i nakon napadaja

Kako se tretira epileptički napadaj?

Ljudi koji imaju epileptičke napadaje trebaju redovito uzimati lijekove, antiepileptike (jedan ili više lijekova) koji sprječavaju pojavu grand mal napadaja te smanjuju pojavnost drugih napadaja. Lijekove pripisuje liječnik u određenoj dozi da spriječe napadaje, a opet da ne izazovu neželjene nuspojave. Oko 70 posto ljudi koji imaju epilepsiju, a uzimaju lijekove, žive potpuno normalno i bez napadaja.

Osim toga, kako bi se spriječili napadaji, treba izbjegavati alkohol, drogu, paziti da ne dođe do ozljede glave, smanjiti razinu stresa i pobrinuti se da osoba ima kvalitetan san. Jednako tako, liječnik će tražiti niz pretraga kako bi se otkrilo jesu li uzroci napadaja neke bolesti ili stanja kao što su tumor na mozgu, niska razina šećera ili natrija u krvi, moždani udar,…

Dijagnoza koja se potom postavi se tretira lijekovima, a možda će se time i povući sami napadaji pa neće biti potrebno uzimati antiepileptike.

Zaključak

Epileptički napadaj se može dogoditi osobama koje imaju epilepsiju, ali i svim drugim osobama. Postoje dvije vrste napadaja, a važno je ostati pribran i znati kako pomoći osobi koja ima napadaj. Pacijenti koji imaju epilepsiju i napadaje nekada mogu sami predvidjeti da će doći do napadaja. Napadaji se tretiraju antiepilepticima koji smanjuju mogućnost pojave napadaja. Osim toga, potrebno je izbjegavati konzumaciju alkohola i droga te paziti na životni stil.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar