Kada tjeskoba i stres prerastu iz povremene nervoze u svakodnevno i cjelodnevno osjećanje anksioznosti, krajnje je vrijeme da nešto učinite po tom pitanju.

Klimatske promjene nerijetka su tema u društvu i medijima te mnogima izazivaju nelagodu i strah. Dok dio populacije smatra kako su trenutne klimatske promjene normalan prirodni proces, dio smatra da smo već neko duže vrijeme dio klimatske krize. Za vrijeme ljetnih mjeseci postojanje promjena nam dokazuju česti požari u našoj zemlji i ostatku svijeta, ali i rekordno visoke temperature koje u nekim područjima prelaze i 40°C.

Promjene vezane uz pojam klime uključuju značajno pogoršanje života cijelog svijeta, a neki dijelovi naše planete to već vrlo dobro osjećaju. Oskudica pitke vode, zagađen zrak i zemlja, mora i rijeke puni plastike, mikroplastika u krvi i mesu životinja i ljudi.. Sve to samo su neki od razloga zašto se kod sve većeg broja mladih počinje razvijati eko anksioznost ili ekološka anksioznost.

Eko-anksioznost nije izmišljena stvar niti trend mlađih generacija već realna psihološka poteškoća koja se javlja zbog straha od klimatskih promjena.

Što je eko anksioznost?

Ekološka anksioznost nije svrstana među službene poremećaje, ne još, no pokazalo se da povećana zabrinutost i strah od prirodnih katastrofa uzrokovanih klimatskih promjenama može izazvati psihološke poteškoće. Podaci pokazuju kako je kod osoba koje su preživjele klimatsku katastrofu poput uragana Katrina 2005. godine, povećana šansa za dobivanje mentalne bolesti uz PTSP ili depresiju.

Američka psihološka asocijacija ovaj tip anksioznosti opisuje kao kroničan strah od ekološke kataklizme koji nastaje nakon proučavanja nepovratnog utjecaja klimatskih promjena na naš okoliš i budućnost. Također smatraju da razumijevanje velikih problema u okolišu može imati razne psihološke simptome kod ljudi. Iako ne postoji jasno definiran broj ljudi koji pate od ekološke anksioznosti, stručnjaci vjeruju kako postotak intenzivno raste od 2017. godine te da se može očekivati samo daljnji rast.

Pojam sličan ekološkoj anksioznosti je solastagija koju filozof Glenn Albrecht definira kao skup psiholoških poremećaja koji se javljaju nakon destruktivnih promjena na njihovom teritoriju, bilo kao posljedica ljudskih aktivnosti ili klime. Solastalgija može nastati kod ljudi koji su već doživjeli ekonomsku katastrofu što razlikuje ovaj pojam od ekološke anksioznosti.

Simptomi ekološke anksioznosti

Sa samom riječi anksioznost u imenu, jasno je da je riječ o simptomima nemira, tjeskobe i drugih neugodnih osjećaja koji se pojavljuju svakodnevno. Osobe koje pate od anksioznosti često to opisuju kao stanje koje ne prolazi već se samo povremeno smanjuje. Anksioznost može imati psihičke i fizičke posljedice na ljudsko zdravlje i ponašanje. Međutim, kao i anksioznost, eko anksioznost se može različito manifestirati kod ljudi te izazvati slabije ili jače simptome.

Do sada se pokazalo kako osobe koje su više svjesne klimatskih promjena jače osjećaju tjeskobu.

Ovo su najčešći simptomi eko anksioznosti:

– osjećaj tjeskobe i nemira prilikom dobivanja informacija o klimatskim promjenama (gledanje, slušanje, doživljavanje)

– osjećaj tjeskobe samo pri pomisli na poteškoće uzrokovane klimatskim promjenama

– panični napadaj

– teško zaustavljanje navirujućih negativnih misli

– intenzivan osjećaj nemoći i krivnje

– poteškoće sa spavanjem

– nervoza

– fizički simptomi mogu biti znojenje, drhtavica, promjene na koži i kosi

Ekološka anksioznost može se pojaviti kod osoba kojima prijeti ekološka katastrofa u neposrednoj blizini, ali i kod onih kod kojih trenutno ne postoji direktna prijetnja.

Što je ekološka tuga?

Često se uz razgovor o ekološkim i psihološkim promjenama govori o osjećaju krivnje, rezigniranosti i tuge koji stručnjaci nazivaju ekološka tuga. Riječ je o osjećaju nemoći, tuge i žalosti zbog ili nakon neke klimatske promjene. Nastaje zbog razumijevanja da su neke promjene nepovratne te da je budućnost nepredvidljiva i nejasna.

Ovdje se najčešće radi o nekoliko stadija ekološke tuge – poricanje da se problem zaista događa nama, ljutnja što se promjene događaju i što se nisu spriječile na vrijeme, kompromis i traženje rješenja, depresija zbog osjećaja da popravak nije moguć, gubitak volje i internaliziranje strahova te prihvaćanje gubitka i stvarane planova za budućnost kako se isti problem ne bi ponovio.

Kako smanjiti anksioznost zbog klime?

Kada tjeskoba i stres prerastu iz povremene nervoze u svakodnevno i cjelodnevno osjećanje anksioznosti, krajnje je vrijeme da nešto učinite po tom pitanju. Za početak se preporučuje da, ako možete, razgovarate sa svojim prijateljima ili obitelji o ekološkoj anksioznosti. Možda vam neće moći pomoći s konkretnim savjetima, ali je važno da ljudi oko vas znaju što vam se mota po glavi.

Da biste smanjili anksioznost zbog klime možete raditi na tome da smanjite svoj “otisak” na zemlji eko-friendly ponašanjem.

Ovo su najbolje opcije kao prvi koraci:

– učite o klimatskim promjenama iz relevantnih izvora

– zamijenite automobil biciklom ili više hodajte

– reciklirajte i odvajajte otpad u kućanstvu

– uzgojite vlastito bilje u dvorištu ili vrtu

– konzumirajte organsku hranu domaćih proizvođača

– izbjegavajte one stvari koje odmažu okolišu poput puštanja vode dok perete zube, pranje automobila pitkom vodom

– iskoristite predmete na sve načine prije nego ih pravilno odložite

Vrlo je važno da postanete svjesni svojih mogućnosti kako biste smanjili osjećaj krivnje i straha po pitanju ekoloških promjena. Nije niti dobro previše se zaokupiti vijestima, već bi najbolje bilo odabrati dobar i povremen sadržaj koji ne izaziva paniku i strah.

Češće se odlučite na šetnju prirodom, slušanje glazbe, uživanje u hobijima i meditaciju. Ne zaboravite niti na fizičku aktivnost koja dokazano pomaže kod osjećaja tuge i anksioznosti. Pokušajte i postati svjesni toga da ne možete uvijek popraviti i promijeniti sve kao da i neke stvari jednostavno nisu u našoj kontroli.

Ukoliko osjećaj ekološke anksioznosti prerasta u strah i paniku koju ne možete lako zaustaviti, obratite se svom liječniku kako bi dobili potrebnu psihološku pomoć.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.