Bronhoskopija: Zašto se provodi, kako izgleda postupak i koje su komplikacije?

Zdravlje 03. pro 202115:18 0 komentara
Pixabay

Postupak kojim se pregledavaju dišni putevi od dušnika pa do bronhalnih ogranaka naziva se bronhoskopija. Ovim pregledom pomaže se postaviti dijagnoza uzroka kašlja, podmuklosti, otežanog disanja i provjeriti sjena na plućima.

Bronhoskopija je endoskopski postupak kojim se pregledavaju dišni putevi putem fleksibilnog bronhoskopa ili fiberoptičkog bronhoskopa. Rutinski se primjenjuje u dijagnostici bolesti ili terapiji bolesti dišnog sustava. Fleksibilni bronhoskop zamijenio je rigidni ili kruti, s time da se kruti može koristiti kod vađenja stranog dijela, zaustavljanja većih krvarenja ili manjih operativnih zahvata.

Ovim pregledom se omogućava direktna vizualizacija dišnih puteva i dokumentiranje nalaza.

Kome je namijenjena bronhoskopija?

Osobe koje se upućuju na bronhoskopiju mogu imati slabije ili teže tegobe.

Ovo su najčešće:

⦁ pojava krvi u iskašljaju
⦁ uporan i dugotrajan kašalj
⦁ promuklost
⦁ nedostatak zraka
⦁ sjena na plućima koja se otkrila CT snimkama
⦁ upalna bolest pluća
⦁ trauma prsnog koša
⦁ maligni procesi
⦁ strano tijelo u bronhima

S obzirom na to da se bronhoskopija odvija i kao terapija kod već utvrđenih bolesti, ovo su razlozi zbog kojih se provodi:

⦁ proširenje suženja bronha
⦁ ispiranje ili bronhoalveolarna lavaža
⦁ instiliranje lijekova
⦁ laser terapija
⦁ elektrokoagulacija
⦁ strano tijelo

Priprema za bronhoskopiju

Bolesnika će na bronhoskopiju uputiti pulmolog koji će pružiti sve potrebne informacije u vezi pregleda. Cilj je da pretrage prođe što lakše i sigurnije. Nalazi za bronhoskopiju koje treba odraditi prije pregleda su podaci o eventualnoj alergiji, svježi laboratorijski nalaz krvi, CT ili RTG snimke pluća.

Anestezija za bronhoskopiju se može primijeniti, posebice kod osoba koje imaju pojačane reflekse kašlja ili osjećaj straha, no ona nije nužna. Pacijentu se mogu dati i sedativi za smirenje.

Tijek bronhoskopije

Pacijent mora na pregled doći na tašte, to jest, ne smije uzimati ni piće ni hranu barem šest sati prije pregleda. Ako je osoba pušač, ne smije pušiti barem 24 sata prije pregleda. Ukoliko uzimate neke lijekove, bit ćete obaviješteni da ih možda prestanete uzimati, no to činite isključivo u dogovoru s liječnikom. Ukoliko osoba nosi naočale ili zubnu protezu, bit će zatraženo da ih skinu. Na pregled treba doći uz pratnju.

Položaj u kojem se izvodi bronhoskopija može biti ležeći ili sjedeći. Lokalno se daje anestezija na gornje dišne puteve, a postupak kreće tek kada ona počne djelovati. Nakon toga se kroz nos ili usta uvodi fiberbronhoskop. Tada slijedi pregled dušnika, dušnica pa sve do ogranaka svih plućnih režnjeva. Za vrijeme pretrage uzimaju se i potrebni materijali poput obriska sluznice, sekreta ili bioptičkog uzroka. Na temelju tih uzoraka radi se citološka, bakteriološka ili patohistološka analiza.
Trajanje bronhoskopije je od pet do 10 minuta. Pacijenta se prije pregleda upućuje na suradnju i polagano disanje.

Postupak nakon bronhoskopije uključuje isključivanje hrane i pića dva sata jer će refleksi gutanja biti oslabljeni zbog anestezije. Par dana nakon pregleda je moguć osjećaj nelagode u grlu ili tragovi krvi u iskašljaju.

Rijetke komplikacije

Ovaj pregled smatra se sigurnim te su komplikacije rijetke, no ipak su moguće. Najčešći rizik bronhoskopije je krvarenje ili prisutnost slobodnog zraka u pleuralnoj šupljini. I jedno i drugo u većini slučajeva spontano nestaje. Kod nekih pacijenata se nakon pregleda mogu pojaviti otežano disanje i povišena temperatura. Druge komplikacije su vrlo rijetke.

Bronhoskopija kod djece

Ovaj pregled može se izvoditi i kod djece, a većina bronhoskopa će ovisiti o dobi djeteta te potrebnim dijagnostičko terapijskim zahvatima. Kao i kod odraslih, provodi se zbog istih indikacija, s time da se mogu prikupljati uzorci kod sumnje na tuberkulozu pluća, upale pluća ili specifičnih bolesti pluća.

Dijete prije bronhoskopije ne smije unositi krutu hranu niti mliječne formule i kašice šest sati prije zahvata, majčino mlijeko četiri sata prije zahvata, a bistre tekućine dva sata prije zahvata.

Bronhoskopija kod djece se izvodi uz sedaciju ili opću anesteziju uz praćenje pulsa. Djeca nakon bronhoskopije ne smiju ništa unositi do tri sata, a opservacija se vrši 24 sata nakon zahvata. Tada se provjerava povišenje temperature kod djece, kašalj, piskanje i druge moguće reakcije organizma.

Roditelj može biti uz dijete prije i nakon zahvata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!