Ateroskleroza: Koji su simptomi i kako se liječi ova teška bolest arterija?

Zdravlje 23. stu. 202014:40 > 14:43
Podijeli:
Izvor: Pixabay (ilustracija)

Bolesti srca i kardiovaskularnog sistema među češćim su bolestima u čitavoj populaciji.

Ateroskleroza je ozbiljna i najčešća bolest arterija koja označava stvaranje plaka u stijenci krvnih žila i jedan je od vodeći uzroka smrti u zapadnim zemljama. Posljedica stvaranja plaka je očvrsnuće i suženje krvne žile koje može uzrokovati srčane i moždane udare.. Ova bolest arterija ne nastaje brzo već se radi o dugotrajnom procesu koji može imati teške posljedice.

Ateroskleroza dio je grupe bolesti arterioskleroze kod kojih dolazi do stanjivanja i smanjenja elastičnosti stijenke arterija.

Kako nastaje ateroskleroza?

Zadebljanje stijenke u ovom slučaju se događa u unutarnjim slojevima, a to može smanjiti ili onemogućiti protok krvi. Zbog toga stijenka postaje slabije elastična. To toga dolazi kada bijela krvna zrnca prodru iz krvne struje u stijenku arterije, a tamo počnu skupljati masne tvari. Ovo se naziva i masnom prugom, a tamo se nakupljaju bjelančevine, kolesterol i masne kiseline.

Monociti se u stijenci arterije pretvaraju u pjenušave stanice od kojih nastaju ateromi. Ateromi sadrže kalcij i vezno tkivo i izbočuju se u šupljinu krvne žile i tako je sužavaju. Glavni problem je upravo u ateromima koji onemogućavaju protok krvi kroz žile.

Kako ateromi rastu, tako žile postaju užeg promjera. Ako aterom pukne, što je moguće zbog nakupljanja kalcija, u njih može ući krv i tako ga još više širiti. Time se još više sužava arterija. Ateromi mogu biti i krivci za stvaranje ugrušaka u krvnim žilama. Ovo može stvoriti trombozu ili nizvodno začepiti arteriju.

Uzrok ateroskleroze kod nekih bolesnika je povećana koncentracija masnih tvari LDL u krvi te oštećenje unutarnjeg sloja arterijske stijenke.

Veća učestalost kod muškaraca i starijih

Ateroskleroza se češće pojavljuje kod žena u postmenopauzi te kod muškaraca između 55. i 64. godine života. Uzroci ateroskleroze mogu biti različiti, no postoje neki faktori rizika:

  • Muški spol
  • Starija dob
  • Ateroskleroza u obitelji
  • Povišena razina LDL-a
  • Snižena razina HDL-a
  • Hipertenzija ili povišeni krvni tlak
  • Pušenje
  • Šećerna bolest
  • Pretilost
  • Način prehrane
  • Fizička neaktivnost
  • Infekcija bakterijom Chlamydijom pneumoniae 

Simptomi ateroskleroze

Kako je navedeno, ateroskleroza nastaje dugotrajno i često se ne primjećuje sve dok nije kasno. Simptomi ateroskleroze obično nisu vidljivi niti jasni sve dok se arterija značajno ne suzi ili dok se ne dogodi naglo začepljenje koje uzrokuje udar. Simptomi će ovisiti o tome na kojem dijelu žila se događa aterosklerotski proces. Problemi se prije udara mogu pojavljivati na nogama, rukama, srcu, mozgu i praktički svugdje u tijelu.

Ateroskleroza može uzrokovati koronarnu bolest srca, anginu pektoris ili infarkt miokarda koji imaju simptome naglih bolova na području srca koji se šire na vrat, rame, ruke. Uzrokuje i cerebrovaskularnu bolest zbog koje nastaje moždani udar s posljedicama poremećaja stanja svijesti, glavobolje, poremećaja govora.

Te posljedice mogu biti prolazne ili trajne. Ateroskleroza može uzrokovati i aterosklerotsku bolest bubrežnih arterija čiji su simptomi umor, gubitak apetita, mučnina i promjene u mokrenju.

No, simptomi ne moraju nikada postati klinički jasni već se mogu pojaviti naglo.

Liječenje ateroskleroze

Pretrage koje mogu otkriti aterosklerozu su ultrazvuk i dopler žila, angiografija, ergometrija, scintigrafija miokarda i koronarografija. Osobe kod kojih se otkrije jedna od manifestacija ateroskleroze dobit će lijekove za snižavanje kolesterola u krvi te acetilsalicilnu kiselinu koja sprječava nastajanje ugrušaka.

Osobe koje imaju aterosklerozu vjerojatno će imati i druge bolesti poput dijabetesa te će za isto dobiti pravilnu terapiju poput lijekova za snižavanje šećera ili spuštanje krvnog tlaka. Kod nekih slučajeva potrebna je ugradnja premosnica (bypassa) i odstranjivanje masnih naslaga iz žila.

No, kako biste spriječili nastanak ateroskleroze, preporučuje se nekoliko savjeta:

  • Održavajte kontinuiranu tjelesnu aktivnost
  • Pazite na prehranu i smanjite unos masti
  • Prestanite pušiti
  • Smanjite suvišne kilograme
  • Smanjite stres

Najvažnija stvar kod liječenja ateroskleroze je pravovremeno dijagnosticiranje i reagiranje na vrijeme. Pretrage su uglavnom neinvazivne i bezopasne, dok neke zahtijevaju rentgensko zračenje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.