Stres: Koji su simptomi i kako se boriti protiv ove bolesti modernog svijeta?

Zdravlje 23. stu. 202012:58 > 12:59
Podijeli:
Izvor: Pixabay

Stres je današnji neprijatelj broj jedan. Možda mislite kako niste pod stresom, ali vaše tijelo pokazuje drugačije znakove. Možda su nesanica, slaba koncentracija i glavobolja stres simptomi, a ne simptomi bolesti koje liječite.

Potrebno je na vrijeme prepoznati stres i različitim metodama ga ukloniti iz života.

Što je stres?

Stres je prirodna tjelesna i mentalna reakcija na opasne životne događaje, bilo da su oni stvarno opasni ili ih samo mi tako percipiramo. Svatko se nekada u životu nađe pod stresom, pitanje je samo kako se nosi s tom pojavom. U nekim okolnostima nam kratkoročni stres i pomaže kako bismo se bolje nosili s ozbiljnom situacijom, a može poslužiti i kao motivacija.

Tijelo odgovara na stres tako da izlučuje hormone stresa, adrenalin i kortizol koji ubrzavaju otkucaje srca kao i samo disanje i pripremaju mišiće na reakciju. Ipak, ako se tijelo stalno nalazi u ovom stanju, konačan rezultat bit će kroničan stres koji loše utječe na kompletno zdravlje. On uzrokuje glavobolje, depresiju, nesanicu, anksioznost i stalnu nervozu. Kroničan stres također uzrokuje prejedanje ili pak gladovanje kao i konzumaciju alkohola ili droge.

VEZANE VIJESTI

Simptomi stresa

Dugoročni stres može utjecati na tijelo, misli i ponašanje, a jednako tako i na sve važne organe u tijelu. Ništa nije imuno na stres. S obzirom na to da svi ljudi drugačije doživljavaju stresne situacije i sam odgovor na stres je kod svih drugačiji, a prema tome su i simptomi stresa drugačiji.

Neki se neće znati nositi sa stresom, pa će to onda izazvati loše reakcije u tijelu.

Tjelesni 

Simptomi stresa koji se pojavljuju u i na tijelu se manifestiraju kroz bol i neugodu. To su na primjer glavobolja, bol u prsima, trbuhu ili mišićima. Također, može doći i do jakih migrena ili većih problema s mišićima, boli u ramenima ili u cijelom tijelu.

Stres može uzrokovati i pojavu akni ili prištića na licu. Ovo se događa jer ljudi kada su pod stresom češće diraju lice, a to znači i širenje bakterija i razvoj akni.

Probavni sustav

Stres može uzrokovati i probleme s probavom koji mogu uključivati proljev ili pak zatvor, ali jednako tako i mučninu i povraćanje. Za nestabilnosti u probavnom sustavu krivi su ubrzano disanje i ubrzani otkucaji srca.

Reproduktivni problemi

Stres može smanjiti želju za spolnim odnosom, a jednako tako kod žena može dovesti do neredovitih ili bolnih menstruacija, kao i do hormonske neravnoteže. Kod muškaraca stres utječe na pojavu erektilne disfunkcije te može doći do slabije proizvodnje spermija.

Imunitet

Razina stresa bitno utječe i na sam imunitet. Česti stres znači da će hormoni stresa smanjiti reakciju tijela na strane opasnosti kao što su bakterije i virusi. Ljudi koji su pod kroničnim stresom će lakše dobiti gripu ili se prehladiti. Stres također utječe i na vrijeme oporavka od bolesti ili ozljeda koje će biti puno dulje.

VEZANE VIJESTI

Kardiovaskularni sustav

Stres dovodi do promjena u otkucajima srca, a povećava se i krvni tlak. Ova pojava nije toliko opasna kod kratkoročnog stresa, ali ako se stalno ponavlja može dovesti do upale u arterijama i na kraju do srčanog ili moždanog udara.

Respiratorni sustav

Za vrijeme stresa, disanje se ubrzava, a to može biti opasno za sve koji imaju probleme s disanjem kao što je astma i u stresnim situacijama će ovi ljudi još teže disati.

Emocionalni i mentalni 

Stres utječe i na način na koji razmišljamo pa može utjecati i na donošenje odluka. Osim toga, može doći i do nesanice, loših misli, bezvolje, ljutnje, konstantne brige te može dovesti i do depresije. Kod stalnog stresa dolazi i do slabije koncentracije, težeg učenja, čestog zaboravljanja te problema u komunikaciji.

Zbog stresa i stresnih situacija često dolazi i do emotivnog prejedanja ili pak do uskraćivanja hrane i gladovanja.

Kako se boriti protiv stresa?

VEZANE VIJESTI

Važno je početi suzbijati stres postepeno, uvodeći više manjih radnji u svakodnevicu. Na primjer, redovita tjelesna aktivnost kao što je vježbanje ili pak šetnja u prirodi može pomoći kod oslobađanja stresa, zatim druženje s obitelji i prijateljima, pronalazak novih hobija koji će zaokupiti misli, a pomoći mogu i razne vrste opuštanja kao što je meditacija, joga i vježbe disanja. Jedna od odličnih vježbi disanja je trbušno disanje koje bi se trebalo primjenjivati svaki dan, kao i kod prvih simptoma stresa. Na ovaj način će se tijelo opustiti, a disanje vratiti u normalu te će se sam stres s vremenom smanjiti.

Trbušno disanje

Trbušno disanje je duboko i polagano dijafragmalno disanje, a pomaže kod poboljšavanja mentalnog i tjelesnog zdravlja. Lezite na leđa i ruke stavite ispod rebra, odnosno oko pet centimetara iznad pupka, tako da se srednji prsti obje ruke dodiruje. Udahnite i pazite da se srednji prst lijeve ruke odvoji od srednjeg prsta desne ruke. Kod udisaja se širi donji dio prsnog koša, a trbuh se zaobli. Kod izdisaja se trbuh uvlači prema kralježnici, a srednji prsti obje ruke se ponovno spajaju.

Istu vježbu možete raditi i u sjedećem položaju. Sjednite i opustite tijelo, a ruke sklopite iza vrata i laktove usmjerite prema van. Podignite ruke iznad glave i dišite trbušno, udahom trbuh ide prema van, a izdahom se trbuh vraća i uvlači prema kralježnici. Ovakvo disanje bi trebalo izvoditi svaki dan tri puta dnevno po pet minuta.

Stres je u današnje vrijeme normalna pojava, a opasan postaje kada utječe na svakodnevni život i kada se tijelo stalno nalazi pod stresom, bez trenutka odmora. Stres simptomi utječu na tjelesno i mentalno zdravlje, ali i na misli. Postoji nekoliko načina kako se boriti protiv stresa, a svakako će pomoći kontrolirano, trbušno disanje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.