Zlata Đurđević: Ako postoji tajni kandidat znači da je javni poziv namješten

Vijesti 05. srp. 202121:32 > 21:342 komentara
Podijeli:
Izvor: N1

Odvjetnica Viktorija Knežević i pravnica i profesorica Zlata Đurđević gostovale su u emisiji Izvan okvira gdje su govorile o stanju u hrvatskom pravosuđu.

“Hrvatska je zadnja u EU po dostupnosti sudskih odluka”

Iz vlasti se komunicira koliko je napravljeno po pitanju transparentnosti i efikasnosti pravosuđa i pravnog sustava. Ministar Ivan Malenica je rekao da su milijunski iznosi uloženi u adekvatna IT rješenja u pravosuđu. Uvela su se nova digitalna rješenja kako bi bila brža komunikacija, postoji informacijski sustav SupraNova koji je dostupan korisnicima u domeni. No, kako je to u praksi?

“Nedvojbeno mi je da je prema zadnjem izviješću Europske komisije Hrvatska zadnja od svih država članica EU po dostupnosti sudskih odluka građanima, stručnoj javnost pa čak i profesionalnoj javnosti. Nemamo elektronički način pokretanja postupaka, pozivi za sudske rasprave ne šalju se elektornički, a po strojnoj čitljivosti odluka zadnji smo u Europi”, kazala je Đurđević.

Knežević je s kolegama izrađivala alat koji omogućuju lakše i bolje obavljanje njihovih poslova, što podrazumijeva uvid i pretraživanje sudske prakse. Test dostupnosti pokazao je poražavajuće rezultate, poput podatka da Županijski sudovi objavljuju manje od 6 posto sudske prakse. Načelno su podaci dostupni, no odvjetnici i građani nemaju pristup za 90 posto baze sudskih presuda.

“Vrhovni sud je najviši sud u državi i do njega možete doći jedino kad ste iscrpili prethodne instance. Da bi došli do Vrhovnog suda, nije dovoljno da su vam povrijeđena prava, da je nešto nezakonito. Nekad davno bilo je dovoljno da je vrijednost vašeg predmeta veća od 100.000, kasnije od 200.000 kuna. Imali smo taj imovinski cenzus. Imali biste pravo napisati reviziju, a Vrhovni sud je bio dužan razmotriti vaš prijedlog. Od rujna 2019. godine prihvatili smo drugačiji sustav gdje nema svatko pravo na pristup Vrhovnom sudu ako je njegov predmet vrijedniji od 200.000 kuna jer bi to dovelo do zatrpavanja sudova. Prihvatili smo sustav prema kojem bilo kojem građanin može pristupiti sudu, ali morate dokazati da je županijski sud koji je dolučivao o predmetu, na neki način odstupio od prakse Vrhovnog suda ili da je Županijski sud sudio u vašem predmetu drugačije nego neki drugi županijski sud”, pojasnila je Knežević.

“Dostupno malo više od 10 posto ukupne sudske prakse”

“Utvrdili smo da je nama dostupno nešto malo više od 10 posto ukupne sudske prakse”, istaknula je. Dodala je da sama tražilica u toj bazi ne radi kako treba.

Đurđević je komentirala zašto je dostupnost sudske prakse toliko važna.

“Za ostvarivanje prava na pravni lijek odnosno na pristup sudu. Kada hoćete ići na viši sud, jedna od pravnih osnova na koju se možete pozivati jest kako je sud istumačio to pravo u drugom predmetu. Ako vi nemate dostupnost tim drugim predmetima, ne možete se koristiti tim pravnim lijekom, što znači da nemate prirstup sudu. Načelo javnosti jedno od temeljnih načela sudske vlasti i propisano je Ustavom RH. Razlozi zbog kojih možete isključiti javnost Ustavom su propisani”, istaknula je.

Izvor : N1

Đurđevć se osvrnula i na ujednačavanje sudskih praksi i zašto je to bitno.

“Ujednačavanje sudske prakse je naš veliki problem i to može biti povreda pravičnog postupka jer ako imate različitu sudsku praksu, a jednake činjenice, imate pravnu nesigurnost, a svi težimo tome da imamo pravnu sigurnost. Međutim, suci su neovisni u tumačenju pravnih odredbi i ono što je zaostalo iz socijalističkog sustava je to da se ujednačava sudska praksa kroz sudsko-upravne mehanizme, a ne donošenjem sudskih odluka. U zakonu imamo odredbu da će biti sjednica sudaca na kojoj će oni zauzeti određeno pravno stajalište, da je ono onda pravno obvezujuće ili je de facto obvezujeće. To je nešto što je protivno vladavini prava. Sudovi mogu odlučivati samo u konkretnim predmetima donoseći sudske odluke, to je nešto što je postojalo u Jugoslaviji, još uvijek postoji u Srbiji, što predstavlja veliki problem sada kada Srbija ulazi u EU”, objasnila je Đurđević.

“Važno je da vidite i kako se i kome se sudilo”

Knežević navodi da ako ima političke volje da se problem može riješiti.

“U zemlji koja je toliko ogrezla u korupciji, strašno je važno ne samo da vidite kako se sudilo nego i kako se i kome sudilo, je li se praksa mijenjala zato što su bile neke osobe A ili osobe B. Mislim da su te tendencije vrlo opasne, da tu nije pitanje GDPR-a, da su kolege s Vrhovnog suda mogle naručiti mišljenje s Pravnog fakulteta da su željele i da bi ono bilo u tom pravcu da nije nužno potrebno anonimizirati sudske odluke. Dapače, da se one objave u integralnom obliku kakve jesu primjenjujući propise i Ustav. Ima nešto refleksa iz nekih prijašnjih vremena, ali vjerujem da ima i izostanka političke volje, da politici odgovara ovakvo stanje u pravosuđu. Kad bi vi bili sigurni da pravosuđe funkcionira i ako netko namjesti neki natječaj, možete se obratiti sudu i on će brzo donijeti odluku u vašu koristi. Mi u Hrvatskoj to nemamo. Upravo iz tog nefunkcioniranja pravosuđa, politika kakva jest, opterećena klijentelizmom i korupcijom, crpi svoju moć. Da pravosuđe nije ovoliko u banani kao što jest, politika ne bi bila toliko moćna i ne bi mogla zloupotrebljavati svoju poziciju koliko je zloupotrebljava”, tvrdi Knežević.

Izvor : N1

Knežević je navela da postoji mogućnost da se obrati i Europskom sudu za ljudska prava “jer ovo je tema koja ne trpi čekanje”.

“Zbog neobjavljivanja 90 posto sudskih odluka ugroženo je ne samo moje pravo i pravo mojih stranaka nego pravo svih građana u Hrvatskoj. Vrhovni sud nije u mogućnosti obavljati svoju ulogu i funkciju baš zbog ovog neobjavljivanja sudske prakse. Naš sud je paraliziran, ne može raditi ono što mu je po Ustavu funkcija”, naglasila je odvjetnica.

“Prvi put na Vrhovni sud predložena osoba koja nije iz sudačkih krugova”

Đurđević je komentirala i kakva nam je analitika sudske prakse, a osvrnula se i na korporativizam za koji smatra da je jedan od glavnih problema u hrvatskom pravosuđu.

“Pitanje je i je li naše sudstvo napravljeno po modelu korporativizma. Korporativističko pravosuđe je pravosuđe u smislu zatvorene profesionalne grupe koje je na sebe preuzelo brojne one funkcije koje zapravo ne prirpadaju sudskoj vlasti. Jendo od tih je i ovo pitanje statistike. Treba li baš svu tu statistiku voditi sam sud ili mora postojati eksterna kontrola s obzirom na nesuglasnosti koje smo ovdje vidjeli. To je alarm, ministarstvo bi trebalo provjeriti koji je broj odluka doista dostupan javnosti”, istaknula je.

VEZANE VIJESTI

“Sve funkcije koje su vezane za suce su u okviru sudstva pa se postavlja pitanje demokratskog legitimiteta. Ako su oni vlast, a jesu vlast, jedna od tri grane vlasti je sudska vlast, onda ona mora imati demokratsko uporište. Narod mora moći utjecati na taj dio vlasti, ako je nezadovoljan. I to je sad ono što se dogodilo. Po prvi put je krenula neka kritika jer je po prvi put na Vrhovni sud predložena osoba koja nije bila iz sudačkih krugova. To je bilo neprihvatljivo iz toga aspketa korporativizma i to se otvoreno govori”, dodala je Đurđević.

Komentirala je i izbor predsjednika/ce Vrhovnog suda. Podsjetimo, Zlata Đurđević bila je kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“Ide se u treći poziv i vidjet ćemo što će se dogoditi. Najvažnije je kako će se postaviti predsjednik države, hoće li poduzimati određene mjere da osobu koju smatra da bi trebala doći na tu funkciju potaknuti da se javi na taj poziv, a možda bi postupio kao odgovorno tijelo”, rekla je Đurđević, navodeći da se u drugom javnom pozivu problematiziralo to što je Milanović javno rekao tko je njegov kandidat.

“Ako predsjednik ima tajnog kandidata, postupa nezakonito. Ako kaže javno, postupa neetično”

“Čini mi se da se iznistiralo ili tražilo da ta osoba bude tajni kandidat, da se dogovori tajno. Nadam se da se to neće sada dogoditi jer bi to značilo da je taj javni poziv fiktivan, namješten za sve ostale osobe koje su se javile a ne znaju da psotoji osoba koja se dogovorila s predsjednikom. To je puno gora pozicija za njih nego da znaju tko je ta osoba koju preferira predsjednik”, ističe Đurđević.

Dodaje da predsjednik može javno reći tko je njegov kandidat ili da može imati tajnog kandidata.

“U tom slučaju on postupa neetično, ako je rekao javno tko je njegov kadndidat jer su onda svi drugi kandidati obeshrabreni. Ako ste tajni kandidat, onda postupate nezakonito. Prema tome, ako imate takve dvije opcije i predsjednik ste države, onda takav javni poziv mora biti neustavan.”

Smatra da bi trebali imati jedan poziv na koji se trebaju javiti sve zainteresirane osobe, ali da “nakon toga, ako predsjednik nije izabaro, nema potrebe za ponavljanjem poziva. To je ono što je dovelo do ograničavanja nejgove ovlasti. Javni poziv doveo je do blokade sustava”.

“Profesorica Đurđević zadržala je dignitet”

Đurđević navodi da joj nije žao što je ušla u cijelu ovu priču.

“Nije mi žao, mogla sam odustati, ali smatrala sam da ne trebam jer sam smatrala da ispunjavam kriterije za tu poziciju. Smatrala sam da ne smijem odbiti takvu priliku da ne bi to bilo u skladu s mojom profesionalnom savješću. Nije bilo lako, borila sam se, morala sam često i demantirati neke stvati koje su o meni bile rečene”, kazala je.

“Čestitam profesorici, zadržala je dignitet i junački se borila”, dodala je Knežević.

Đurđević navoda da predsjednik ima pravo izabrati kvalificiranu i neovisnu osobu za predsjednika Vrhovnog suda.

“Ako je predložio takvu osobu, Sabor bi trebao izabrati takvog kandidata. Ako ga ne izabere, znači da traži političku podobnost ili poslušnost”, tvrdi Đurđević.

“Vlada se očito ne mora bojati reakcije Ustavnog suda”

Komentirala je i najavu Vlade da bi dobivanje državnih potpora moglo biti uvjetovano cijepljenje.

“Trebali bi postupiti odgovorno i svi se cijepiti. Cijepljenje je uobičajeno, kao deca smo se cijepili da bi išli u školu. Apeliram na građane da se cijepe. Vlada će morati paziti na Ustav i ne smije svoju odgovornost prebaciti na poslodavce koji ne mogu prisiliti svoje radnike”, kazala je Đurđević.

Knežević je komentirala može li osoba dobiti sudski postupak ako je izgubila posao jer nije cijepljena.

“Svakako da. Vjerojatno bi bilo moguće s uspjehom osporiti taj otkaz ugovora o radu. Nažalost, vjerujem da će ova vlada donijeti ono što njoj odgovara. Ustavni sud dosad kad je preispitivao mjere podržali su vladi i vjerujem da će se taj trend nastaviti. Vlada se očito ne mora bojati reakcije Ustavnog suda. Nisam optimistična oko ovih mjera o kojim će se pregovarati, mislim da se neće tu puno pregovarati”, zaključila je Knežević.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar