Žigman: Provjerava se 1.188 računa bivših i trenutnih zaposlenika HNB-a

Biznis 27. sij. 202216:08 > 16:10
Podijeli:
hanfa
Izvor: Sandra Simunovic/PIXSELL, Ilustracija

Hanfa u sveobuhvatnom nadzoru provjerava račune 725 trenutnih i 463 bivša zaposlenika HNB-a te druge dostupne račune, pri čemu je kod 58 od tih ukupno 1.188 bivših i sadašnjih zaposlenika utvrđena provedba 529 preknjižbi s količinom od 26.940 dionica kreditnih institucija, izvijestio je u četvrtak čelnik Hanfe Ante Žigman.

Žigman je to izjavio na tematskoj sjednici Odbora za financije i državni proračun “Trgovanje zaposlenika HNB-a vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen HNB”, kojoj između ostalog nazoče i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić i njegova zamjenica Sandra Švaljek.

Sazivanje tematske sjednice, nakon medijskih napisa o trgovanju zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) vrijednosnim papirima banaka koje nadziru zatražilo četvero članova Odbora, Zvonimir Troskot (Most), Vesna Vučemilović (Hrvatski suverenisti), Boris Lalovac (SDP) i Marijana Puljak (Centar).

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Ante Žigman danas je naglasio da preknjižbe, koje se nalaze u depozitoriju SKDD-a, ne znače da su provedena i trgovanja u tom obimu, već da se u depozitoriju bilježe sve promjene koje se tiču pravnog statusa transakcije, primjerice preknjižbe s jednog brokera na drugog.

“To treba naglasiti, da se ne misli da je bilo toliko trgovanja”, napomenuo je Žigman.

vezane vijesti

Naime, 10. siječnja portal Index je objavio da je u posljednjih dvadeset godina više od 40 zaposlenika HNB-a trgovalo vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB, a pritom je zabilježeno ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Nakon toga, 12. siječnja Hanfa je pokrenula nadzor radi utvrđivanja jesu li zaposlenici HNB-a prekršili odredbe Uredbe o zlouporabi tržišta i Zakona o tržištu kapitala, odnosno je li prilikom njihova trgovanja vrijednosnim papirima došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija.

Iz Hanfe su tada istaknuli da kršenje Zakona o HNB-u i internih pravila od strane zaposlenika HNB-a, na način da se trguje vrijednosnim papirima kreditnih institucija, ne znači nužno i zlouporabu tržišta u smislu Zakona o tržištu kapitala i Uredbe o zlouporabi tržišta.

U dijelu eventualnog kršenja Zakona o HNB-u i internih pravila HNB-a, Hanfa nema ovlasti za pokretanje nadzora, apostrofirali su tada iz Hanfe.

Iznoseći danas rekapitulaciju dosad učinjenog, Žigman je izvijestio da su u depozitoriju SKDD-a inicijalno provjerili podatke o trgovanju za 41 osobu, pri čemu je utvrđeno da četiri osobe nisu zaposlenici HNB-a već moguće povezane osobe, a u deset slučajeva radilo se o bivšim zaposlenicima HNB-a.

“S početkom 2022., analizirane osobe drže još ukupno 1.721 vrijednosni papir. Nadalje, od 1. siječnja 2000. do početka 2022. godine, ta 41 osoba koja je zaposlenik, to je bila, ili je povezana osoba, provele 335 transakcija u volumenu 12.265 dionica”, rekao je Žigman.

Dodao je da je to samo dio do kojeg je Hanfa došla provjerom podataka u SKDD-u, a na temelju prijave i službene dužnosti, dok se u cilju sveobuhvatnog nadzora, koji je između ostalog javno zatražio i guverner HNB-a Boris Vujčić, provodi već spomenuta provjera računa 1.188 računa bivših i sadašnjih zaposlenika HNB-a.

Poručio je da se radi o velikom obimu podataka i da će trebati promatrati svaku činjenicu da se eventualno utvrdi je li netko trgovao na temelju povlaštenih informacija.

Predsjednica Uprave Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) Dora Matošić poručila je da su podaci koji se vode u njihovom registru vrijednosnih papira nisu sami sebi svrha. Pritom, ti podaci o vlasnicima vrijednosnih papira – dionica i obveznica, su tajni, no nekoliko grupacija zakonski ima na njih pravo, pa tako između ostalog i Hanfa kao službeni regulator.

Tako ni zahtjev Odbora za očitovanjem nije mogao naići na egzaktne odgovore jer SKDD nema ovlasti za potvrđivanje nekih medijskih špekulacija, je li netko vlasnik vrijednosnog papira te je li eventualno došlo do trgovanja na temelju povlaštenih informacija, poručila je Matošić.

Vujčić: Nema indicija za trgovanje na temelju povlaštenih informacija

Guverner HNB-a Boris Vujčić u uvodnom obraćanju poručio je da HNB nema indicije da je došlo do trgovine vrijednosnim papirima zaposlenika HNB-a na temelju povlaštenih informacija, što je kazneno djelo, no podsjetio je da je pozvao Hanfu da to istraži, a također je zatražio i izvanredni interni nalog za provjeru 41 osobe.

Tako se trenutno provodi interni nadzor za 31 osobu no, napomenuo je Vujčić, on ne može ni približno biti dubinski kao onaj Hanfin, jer HNB nema pristup podacima SKDD-a.

S druge strane, HNB-u se javilo pet zaposlenika koji imaju dionice, a nisu na popisu od 41 osobe, rekao je Vujčić.

Švaljek: Ne postoji zakonska zabrana držanja obveznica

Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek, koja je 2012. godine, tada kao vanjska članica Savjeta HNB-a, uložila u korporativne obveznice Erste banke, poručila da ni u jednom trenutku, tada ni sada, nije bilo zakonskog ograničenja držanja obveznica banaka za članove Savjeta.

Ustvrdila je da postoji prilično velika razlika između dionica i obveznica, da je držanje obveznice u svim elementima imalo karakter štednje, jer ona nije aktivno trgovala tom obveznicom već ju je držala do dospijeća, a ostvarila je prinos koji je unaprijed bio definiran u prospektu.

Informaciju o mogućnosti kupnje obveznice doznala je od osobnog bankara, dodavši da se o takvim stvarima na Savjetu HNB-a nikad nije raspravljalo.

“Uvjerena sam, iza toga stojim, da u ovom slučaju ne može biti nikakvog govora o manipulaciji tržištem vezano za obveznice koje sam svojedobno imala, a u vrijeme kada nisam bila zaposlena u HNB-u”, poručila je Švaljek,

Naime, kako su ranije ovog mjeseca izvijestili iz HNB-a, guverner Vujčić je dionice Riječke banke i Zagrebačke banke kupio tijekom 90-godina prošlog stoljeća, kada još nije bio zamjenik guvernera ili član Savjeta HNB-a, ali i u vremenu kada Zakon o HNB-u nije zabranjivao niti guverneru HNB-a i članovima Savjeta da imaju u svom posjedu dionice banaka koje HNB nadzire.

Kako su tada istaknuli iz HNB-a, upravo je novo rukovodstvo HNB-a 2000. godine iniciralo promjene Zakona o HNB-u kojima se guverneru, članovima Savjeta i izvršnim direktorima HNB-a zabranjuje posjedovanje dionica i poslovnih udjela u bankama koje nadzire HNB. Vujčić je tako dionice Erste&Steiermärkische Banke, koja je u međuvremenu kupila Riječku banku, i Zagrebačke banke, prodao u ožujku 2001., mjesec dana prije stupanja na snagu odredbi Zakona o HNB-u, o čemu su tada izvijestili i mediji.

Sandra Švaljek, koja je od 2000. do 2013. bila vanjska članica Savjeta HNB-a, 23. studenoga 2012. kupila je korporativne obveznice Erste&Steiermärkische Banke i držala ih do dospijeća 2017., odnosno do isplate obveznice.

“Kao što je već navedeno, ne postoji zakonsko ograničenje koje bi određivalo da član Savjeta HNB-a ne može biti imatelj obveznice, odnosno dužničkog vrijednosnog papira pravne osobe kojoj HNB izdaje odobrenje za rad ili čije poslovanje nadzire”, istaknuli su tada iz HNB-a.

Sjednica je još u tijeku.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar