Udruživanje i dopunska djelatnost ključ su uspješnog slovenskog OPG-a

Slovenski primjeri u poljoprivredi inspirativni su za hrvatske proizvođače kada je riječ o sektoru stočarstva, proizvodnje mlijeka, pčelarstva te kako se od relativno malih poljoprivrednih parcela može pristojno živjeti. Važnost diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje na OPG-u, prodaja proizvoda na kućnom pragu, dopunska djelatnost za ostvarivanje većeg dohotka, povezivanje s turističkim sektorom, a istovremeno investiranje u energetske potencijale, karakteristike su uspješne slovenske poljoprivrede.

Kroz projekt CAP FOR US, koji provodi Hrvatska poljoprivredna komora, preko 50 sudionika iz hrvatskog sektora poljoprivrede, na on lina radionici upoznalo se sa sustavom funkcioniranja Slovenske poljoprivredne komore, ali i doznalo kako su slovenski poljoprivrednici uspjeli zadržati svoje zadruge. Što su hrvatski poljoprivrednici naučili od slovenskih kolega pogledajte u drugoj emisiju Zemlja za nas – pogled iz EU, koja se prikazuje u nedjelju 20. lipnja. 2021. na N1 TV.

Iznenađujući je tako podatak, sudionicima bio, da se oko 90 posto mlijeka, 40 posto svinjetine, 70 grožđa te 40 posto pšenice trži preko zadruga. Ovim je sustavom, čak i u Covid godini, trgovina bila uspješna pa su tako višak mlijeka, dok su druge zemlje prolijevale, uspjeli plasirati na strana tržišta, doduše po nešto nižim cijenama.

Roman Žveglič  predsjednik Kmetijsko gospodarska zbornica Slovenije, objasnio je kako Slovenija ima dobre uvjete za poljoprivredu, iako su im dvije trećine područja s ograničenim mogućnostima proizvodnje. „Uglavnom je riječ o malim gospodarstvima, a kako bi opstala i rasla, morali smo se povezati i uvesti dopunske djelatnosti, kazao je Žveglič.

Iz slovenskih primjera vidljivo je kako je organizacija poslovanja i inovativnost ključ uspjeha na malom tržištu. Hrvatska treba koristiti iskustva Slovenije oko udruživanja, promocije proizvoda, ali i organizacije Poljoprivredne komore i Savjetodavne službe jer to je očito dobra formula uspjeha u poljoprivredi. U Sloveniji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva – ima ih 70.000 s prosječnom veličinom posjeda od sedam hektara i šest grla stoke. Razvijenijih stočnih farmi je manje, oko 16.500 za tov junadi te 5.500 za proizvodnju mlijeka. Iako se broj stočarskih farmi tijekom godina smanjio, od 2010. do 2020. za tri posto broj krava i količina mlijeka se povećava. Lani su prodali 600.000 tona mlijeka što je gotovo tri posto više nego godinu prije. Slovenija je posebno ponosna što se čak 63 posto mladih stočara koji su prošli na natječaju za mlade poljoprivrednike, njih 53,7 posto bavi proizvodnjom mlijeka i mesa.

Slovenija ima i izuzetno organiziranu promociju domaćih proizvoda, u kojoj financijski sudjeluju svi od države do proizvođača, pa ne čudi da je slovenski proizvod prvi odabir njihovih potrošača pri odluci o kupnji.

Kroz tri konkretna slovenska primjera prikazano je kako se slovenski pčelarski OPG obitelji Šolar iz Strmca u svom uspješnom poslovanju usmjerio i na apikulturu. Na govedarskoj farmi Jerneja Jazbeca  se osim prodaje vlastitih mliječnih i mesnih proizvoda, ali i oni od okolnih poljoprivrednika, prave i prodaju pekarski proizvodi, dok se na farmi bikova OPG Poličarevih iz mjesta Naklo uz mlijeko i stočarstvo proizvodi i električna energija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.