Zbog suše nikad manji urod krumpira, proizvođači očekuju veće otkupne cijene

Vijesti 12. kol 202109:27 > 09:48 0 komentara
Pixabay / Ilustracija

U tijeku je i berba ranijih sorti krumpira. Zbog velike suše, međimurski će proizvođači ove jeseni ubrati i do 60 posto manje tog povrća. Očekuju veću potražnju pa se nadaju i dobroj otkupnoj cijeni.

Nakon velikih količina proljetnih oborina i niskih temperatura – međimurska polja teško podnose ljetnu sušu.

“Suša je napravila svoje, mi smo imali te toplinske udare koji su jako naštetili sortama krumpira, kako onim ranijim sortama tako i srednje ranima, a posebno kasnijim sortama”, kazao je Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira MŽ.

Zbog nikad manjih prinosa proizvođači očekuju veće otkupne cijene koje bi nadomjestile proizvodne gubitke. “Sad koji vadimo je više manje već sazrio, međutim prinosi su do 60-70 posto manji. Zbog ekstremnih vrućina jednostavno biljka nije mogla izdržati te temperature. 2,5 kune minimum, 3 kune bi bila idealna za tu vrstu prinosa sada”, rekao je Miroslav Janušić, proizvođač krumpira, Belica.

Kod biranja sorti, osim prinosa, poljoprivrednici moraju voditi računa o vremenskim, te uvjetima skladištenja. Na ovom pokusnom polju- od 12 njemačkih sorti- jedna se posebno istaknula.

“Napomenuo bih sortu Otoliju koja pokazuje dosta dobru tolerantnost na stresne uvjete poput suše, vrućine, čak i na ovom demo polju pokazala se da je možda najbolje ispala po prinosu. Da se dobije nova sorta to je jedan dugotrajan proces od kojih 10-12 godina”, otkrio je Ivan Jozek, stručni savjetnik tvrtke Europlant.

“Nama je jako bitna ta otpornost na važnije bolesti i štetnike, pogotovo ove karantenske organizme kao što su nematode, krumpirov rak. Dakle sve sorte moraju biti otporne na te neželjene organizme”, rekao je Milorad Šubić, voditelj Službe uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva.

Zamisao je pronaći kompromis između rokova sadnje, sortimenata te sve to uklopiti u klimatske ekstreme koji su posljednjih 10-tak godina sve izraženiji.

“Biljka je doživjela stres na prijelazu s tog izuzetno hladnog proljeća. DHMZ tvrdi da nam je to jedno od 20 najhladnijih proljetnih razdoblja mjereno od 1826. godine”, rekao je Šubić.

Upravo zbog toga, imati tvornicu pod vedrim nebom veliki je izazov za ove ljude koji unatoč svim nedaćama od proizvodnje krumpira neće odustati, prenosi HRT.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!