Vujčić o prešutnim minusima: Postoje razlozi za intervenciju, prije ih nije bilo

Vijesti 02. ruj. 202112:31 > 16:311 komentar
Podijeli:
Izvor: Robert Anic/PIXSELL

Guverner HNB-a Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da je intencija HNB-ove zakonske inicijative prešutna ograničenja vratiti u isti režim regulacije koji vrijedi i za dopuštena prekoračenja, što bi dovelo i do veće zaštite potrošača, dok bi banke godišnje mogle ostati i s više od 100 milijuna kuna manje prihoda.

Vujčić je na konferenciji za medije ispred zgrade Hrvatske narodne banke (HNB) podsjetio na inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju u dijelu dopuštenih i prešutnih prekoračenja. HNB će se o tim izmjenama dogovoriti s Vladom, sastat će se i s predstavnicima banaka, pri čemu točan izričaj zakona još nije do kraja definiran.

Guverner je napomenuo da je analiza tržišta završena u prvom kvartalu ove godine, a njezini nalazi su u travnju, zajedno sa zakonskim prijedlozima, predstavljeni Ministarstvu financija.

VEZANE VIJESTI

U analizu tržišta prekoračenja krenulo se 2020. godine, koja je pokazala da je velik dio prekoračenja iz dopuštenih prešao u prešutna.

Kako je istaknuo Vujčić, ideja Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji je donesen puno ranije, jest da prešutna prekoračenja budu iznimka, no kada se ustanovilo da je većina prekoračenja otišlo u kategoriju prešutnih, onda je odlučeno da bi ih trebalo vratiti u isti režim regulacije koji vrijedi i za dopuštena prekoračenja.

Naime, kod dopuštenih prekoračenja primjenjuje se ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) i obveza je banaka da kada zatvaraju minus potrošaču ponude otplatu kredita u 12 rata.

“Zakonskom inicijativom sve se pokušava vratiti u sferu koja je regulirana s ograničenjem EKS-a i obveze banaka da ponudi otplatu minusa, ukoliko građani zapadnu u probleme. Banke to sad mogu raditi, ali i ne moraju. Ubuduće će morati”, istaknuo je Vujčić.

Vujčić je dodatno pojasnio da se prijedlogom zakona prešutna ograničenja ne ukidaju već se dovode pod regulaciju koja se primjenjuje i na dopuštena ograničenja, a što bi u svakom slučaju trebalo povećati zaštitu potrošača.

Novi ugovori o prešutnim prekoračenjima tako će morati imati ograničenje na 90 dana i 1.500 kuna, a Vujčić je iznio procjenu da bi donošenjem novog zakona na razini cijelog bankovnog sustava banke godišnje mogle imati više od 100 milijuna kuna manje prihoda, uz napomenu da to još ovisi i o konačnoj verziji zakona, no ta se procjena ne bi trebala bitno mijenjati.

Ovisno o vrstama kredita, plaći i iznosu minusa, potrošači bi godišnje mogli uštedjeti između 150 i 450 kuna.

Kamatne stope trebaju odražavati rizičnost određenog proizvoda

Vujčić je izvijestio i da se od ukupno oko tisuću prigovora potrošača koje je HNB zaprimio u prošloj godini, sedam njih odnosilo na tu temu, a na pitanje novinara je li HNB mogao reagirati ranije ponovio je da to ranije nije bio problem jer ni EKS nije bio visok.

Naime, EKS na prešutna prekoračenja je prosječno porastao zato što su banke u prošloj godini podigle naknade, a ne kamatne stope. “Prije stoga nije bilo razloga intervenirati, sad ga imamo”, poručio je Vujčić,

Apostrofirao je da je riječ o vrlo složenom i osjetljivom području, a nije kako neki misle da je ograničenje visine kamatne stope nužno najbolje rješenje, jer se njime potencijalno velik dio građana može isključiti s tržišta. “Prevelikom željom da zaštitite potrošača dijelu potrošača možete i naštetiti”, ustvrdio je Vujčić.

Kazao je da treba nastojati da kamatne stope uvijek odražavaju rizičnost određenog proizvoda, a prešutna prekoračenja u principu jesu najrizičniji proizvod, jer nema kolaterala i ne ispituje se kreditna sposobnost, tako da je to proizvod koji će uvijek na tržištu imati najvišu kamatnu stopu u odnosu na neke druge proizvode.

Napomenuo je i da su kamatne stope na prešutna ograničenja u Hrvatskoj prosječno niže nego u zemljama EU-a koje nemaju uveden euro, a više u odnosu na one koje su u eurozoni, no to je slučaj i s ostalim financijskim proizvodima.

Kada je riječ o inflaciji, Vujčić je rekao da nema rizika da će se vratiti vremena kada su njezine stope bile vrlo visoke. “Međutim, i na razini eurozone stopa inflacije je bila nešto viša od one koja je projicirana. No, još uvijek se nalazimo u sferama između dva i tri posto, koje ne bi trebale biti zabrinjavajuće za nas”, izjavio je Vujčić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar