“Iznenađuje me da je novi soj već u toliko država, tu nešto nedostaje”

Vijesti 29. stu. 202109:04 > 11:54
Podijeli:
Izvor: N1

Nova južnoafrička varijanta koronavirusa nazvana omikron, uzrokovala je zabrinutost među znanstvenicima diljem svijeta. Virusni imunolog Ilija Brizić bio je gost Novog dana i govorio je o toj novoj varijanti koja se već raširila i po Europi.

Na pitanje što dosad pouzdano znamo o novoj mutaciji koronavirusa kaže kako znamo što očekujemo od njegovog spike proteina.

“Postoji mnogo mutacija, što je iznenađujuće i poziva na dodatni oprez. On sadrži dvije mutacije, od kojih jedna pomaže virusu da bude vrlo zarazan i druga, koja mu pomaže da izbjegava naša protutijela. To znači da naša zaštita, koju smo dobili cijepljenjem ili preboljavanjem, može biti nešto slabija. Iznenađuje me da se taj novi soj pojavio nedavno, a već se pojavio u velikom broju država. Tu nešto nedostaje, ali sada moramo saznati kolika će biti zaštita i je li infektivniji”, govori Brizić.

“Vjerojatno je taj virus dugo bio u osobi koja je imunokompromitirana, vjerojatno u osobi oboljeloj od AIDS-a, i to mu je omogućilo da mutira. Statistički, povremeno se dogodi da mutiranjem nastane virus koji je nešto ‘bolji’ u odnosu na originalni virus. Stručnjaci od početka upozoravaju da treba smanjiti broj mutacija. U imunokompromitiranoj osobi virus može biti dugo vremena i stvarati mutacije”, objašnjava.

VEZANE VIJESTI

Brizić se osvrnuo i na to da već drugi mutirani oblik virusa dolazi iz Južne Afrike. Kaže kako u toj zemlji prate situaciju te da je moguće da je novi virus nastao u drugoj državi, ali su ga oni detektirali. “Potencijalno je stvar u tome da u toj državi ima više ljudi koji su zaraženi HIV-om, ali to treba istražiti”, kaže.

“Sekvencioniranje virusa se pokazalo jako važnim”, govori.

O tome koliko bi moglo trajati istraživanje o otpornosti novog soja na cjepiva, on kaže: “Mislim da ćemo to znati u roku dva ili tri tjedna, to su istraživanja koja se mogu vrlo lako provesti.”

Na pitanje u kojoj su fazi klinička istraživanja, Brizić kaže kako su sve velike kompanije najavile dorade nove verzije cjepiva. “Ako se virus širi brzo i te rezultate ćemo dobiti brzo. Ta cjepiva su testirana, ali nisu široko primjenjivana zato što je dosadašnje cjepivo dovoljno štitilo.”

“Davanje booster doze proširuje djelovanje protutijela. Ja očekujem da će booster doza dosta dobro štititi i protiv te nove varijante, omikrona”, kaže.

“U roku 4 mjeseca možemo imati cjepivo. Očekujemo da neće trebati davati dvije doze, nego samo booster s tim specifičnim cjepivom za omikron. Trebat će manje cjepiva i mislim da će taj proces biti mnogo brži nego prvi put. Ako ovaj novi virus predstavlja neku opasnost, mislim da smo u puno boljoj situaciji nego prije”, kaže.

O tome što novi soj znači za pandemiju kaže: “Bit će najvažnije vidjeti te inicijalne podatke koji će nam reći imamo li razloga za brigu. Može se dogoditi da novi soj istisne postojeći, ali to je jako teško predvidjeti.”

“Možemo to usporediti s utrkom, dva soja će se natjecati za domaćine. Ako se pokaže da je novi soj otporniji na protutijela, on će biti uspješniji kod ljudi koji su cijepljeni ili preboljeli i istisnut će deltu. Može doći i do zaraze s više sojeva, ali tu se ne može dogoditi ništa posebno, ne bih spekulirao. Ako je netko zaražen jednim virusom, on će stvoriti zaštitu i ne bi trebao imati većih problema s drugim. Ne bih očekivao nikakave probleme s tim”, govori.

Na pitanje širi li se novi soj brže kaže:  “Postoji malo podataka o tome. U Južnoj Africi imaju relativno malen broj zaraženih, ali tamo gdje dominira omikron, vidimo da se za tjedan dana udupla broj inficiranih. Postoji mogućnost da on izazove neki novi val. Zanimljivo je i da je taj virus pronađen u velikom broju država, očito je već neko vrijeme u otpicaju. Tu dinamiku širenja ćemo najbolje vidjeti u narednih nekoliko tjedana.”

Što se tiče zatvaranja granica kako bi se spriječilo širenje virusa, Brizić kaže: “Imamo nekoliko alata kojima možemo spriječiti širenje virusa. Postoje mjere, postoji cjepivo, postoji booster, na taj način ćemo minimizirati posljedice novog soja.”

O tome što će za Hrvatsku značiti kad novi soj bude registriran kaže: “Ako se pokaže da je omikron ‘uspješniji’ od delte, definitivno će doći i u Hrvatsku. Po meni bi mjere definitno pomogle i sada, a pomoći će i s novim virusom. Vidimo u drugim državama da imaju puno manju smrtnost, da reagiraju puno brže, pri puno manjoj incidenciji se donose strože mjere. Uvijek je pitanje političke odluke, možemo li si mi to priuštiti ili ne. Vidimo da mjere djeluju i da njihovo implementiranje na vrijeme može smanjiti smrtne ishode.”

Na pitanje zašto je smrtnost u Hrvatskoj veća nego u mnogim drugim zemljama, kaže: “Ako pričamo o zadnjem valu, onda znamo da je naša procijepljenost bila puno manja. S druge strane, mjere su bila slabije, osobito u odnosu na zapadne države. To su dva parametra s kojima možemo utjecati na te ishode.”

“Vidimo da su brojevi vrlo veliki, oni su veliko opterećenje. Ako imamo 5000 slučajeva ili više, svima je jasno da je to previše. Čak i ako se dogodi da nam slijedi pad, ako se dovoljan broj ljudi ne procijepi, slijedi nam novi val. Ako se želimo ozbiljno uhvatiti u koštac s ovom pandemijom, potrebno je cijepiti dovoljan broj ljudi. Mi zaostajemo i to je jedan naš hendikep. Naš je broj debelo ispod onoga kakav bi trebao biti da mi možemo biti opušteniji”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar