Vesna Škare-Ožbolt: Meni Zagreb nije generalna proba kao Tomaševiću

Vijesti 11. tra. 202112:15 > 15:52
Podijeli:
Izvor: Luka Stanzl/PIXSELL

Kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Vesna Škare-Ožbolt u Intervjuu tjedna govorila je o lokalnim izborima, obnovi Zagreba i stanju u pravosuđu.

Najprije se osvrnula na situaciju u kojoj je u subotu na Trgu bana Jelačića nastradao čovjek na kojeg je pao dio skele:

“Prvo, ovo je stvarno strašan događaj i sama ta situacija da na glavnom zagrebačkom trgu imate skelu, znate kakvo je vrijeme, morate kontrolirati gdje su krizne točke, gdje postoje skele, gdje se urušavaju dimnjaci, one gurtne kojima su vezani dijelovi krovova, netko u gradu to mora pratiti. Mislim da je ovo veliki propust grada”, rekla je.

Izvor : N1

“Uvijek je gradska uprava odgovorna jer ona vodi računa o svemu što se događa u gradu, pogotovo u ovim situacijama, nije to prvi slučaj. Sjetimo se djece koja su sa šljemovima morala u školu. Koliko je cigle i građevinskog materijala padalo sa zgrada? Pitate me tko je odgovoran, onaj tko je postavljao skelu, organizator gradilišta, zasigurno je odgovoran. Vlasnici? U ovom slučaju ne znamo tko su vlasnici. Pitam je li kuća osigurana. Isto je kao kad vam padne lavina snijega s krova zgrade, ista je stvar”, objašnjava.

“Zakon o obnovi o tome uopće ne govori”

Osvrnula se i na zakon o obnovi, kaže, ne pokriva izgradnju višestambenih zgrada:

“Pogledajte slučaj ugao Đorđićeve i Petrinjske, ona zgrada na kojoj se vidi koja se svakodnevno prikazuje i koja je postala simbol potresa, zabatnih zidova nema, još namještaj unutra postoji. To je višestambena zgrada, ograđena je ali za ovakvog vremena svašta može izletjeti i izvan te ograde. Ona dan danas stoji tamo, godinu dana nakon potresa stoji iako nitko u njoj ne živi”, rekla i dodala kako bi ju odmah odmah riješila, čim bi pobijedila na izborima:

“Neće ni minute više stajati, projekt rušenja je već trebao biti napravljen i uklanjanje je već trebalo biti napravljeno. Dolazimo na situaciju na koju sam ja jedina ukazala od svih kandidata za Grad Zagreb, a to je da Zakon o obnovi nema riješeno to pitanje kako izgraditi tu zgradu. Imate riješeno kako izgraditi stambenu kuću, ali ne i višestambenu zgradu, o tome Zakon o obnovi uopće ne govori.

Država može ukloniti tu zgradu, ali pitam tko će ju sagraditi, tko će vlasnicima vratiti te stanove? Odgovora nema. Kada pitate ministarstvo onda kažu za to je nadležan Zakon o gradnji. A zašto je nadležan Zakon o gradnji, a ne Zakon o obnovi? Tu dolazimo do ozbiljnog problema, više je takvih kuća u gradu. Na desetine takvih vlasnika stanova su praktički iseljeni, nema regulative kako to sagraditi, pitanje kad će se vratiti. Onda tu dolazimo do sive zone, mešetari, kupovat će to po maloj cijeni i to moramo riješiti”.

“Grad treba osigurati novac”

“Ja sam svaki dan u podsljemenskoj zoni, obilazim te ljude koji su stvarno toliko jadni. Pomažem im ispunjavati formulare, isto tako u centru starijoj populaciji koji su se cijelu zimu smrzavali jer nema plina, isključen je jer je opasan po život, a nemaju gdje otići i tako su prošli cijeli zimu. Isto tako sam im pomagala tu papirologiju ispunjavati. Previše je papirologije.

Sisak, Banija je druga situacija, tamo to nekako ide. Po istom zakonu ovdje sve stoji. Grad koji se potpuno pasivizirao kad je u pitanju obnova treba osigurati novac. Naravno da taj novac, vjerojatno, grad nema. Podijelili su neki novac, od 25.000 do 50.000 kuna pojedinim domaćinstvima, ne svim. Za druge su sada rekli da nemaju novca i to je to. Podijelili su neke ciglice, građevinski materijal…”, priča Škare-Ožbolt.

Osvrnula se i na činjenicu da država financira 60% konstrukcijske obnove:

“Oni su osigurali sredstva za konstrukcijsku obnovu, ne za cijelu kuću. Dakle, konstrukcijska obnova je 35% cijele obnove, 20% osigurava grad, a 20% sami ljudi. Ljudi nemaju novaca ni za 20% i sve to stoji. Sve stoji jer ljudi nemaju svoj dio jer prvo moraš uplatiti svoj dio da bi vam grad i država uplatili”.

“Trebalo je osigurati potresne kredite”

Rekla je i kako bi ona riješila problem nedostatka novca:

“Već su trebali odavno, još dok je Bandić bio živ, ja sam jasno i glasno na to ukazivala, da je već trebao napraviti sastanak sa svim bankama i osigurati tzv. potresne kredite. Grad je mogao preuzeti za plaćanje razlike u kamatama, mogli su se dogovoriti država i grad pa ukoliko ljudi nemaju ni za kredit, mogli su se upisati na kuću i obnoviti kuću pa bi se ljudi snašli. Prodati obnovljenu i lijepu kuću je sigurno lakše nego prodati ruševnu.

Može se prodati ukoliko se isplati dug državi i gradu. Prema tome ja ne vidim nekakav veliki problem, sve se to moglo odavno organizirati. Grad je već trebao napraviti Zavod za obnovu, drugi dan nakon potresa sam to rekla. Kada sam pomagala arhitektima i stručnjacima, kada su se radili oni famozni ispravci zakona za Zakon o obnovi, odmah sam rekla Zavod za obnovu”, govori.

Detaljnije se osvrnula na Zavod:

“Vidjela sam kako funkcioniraju tijela u ovom gradu, kada nosite na jedno mjesto zahtjev, u prostorno planiranje, pa u imovinsko pravne odnose, pa kod zaštitara, vi morate obići 5,6 raznih ureda i čekati i čekati. Ovako bi svi ti uredi bili u tom Zavodu i zavod bi vodio računa da se sve radi na jednom mjestu, da se dozvole dobivaju brzo i da se konačno napravi prava strategija.

Hajdemo, sada kada se dogodio ovaj potres koji je jako oštetio grad idemo ga obnoviti strateški, pametno da bude još bolji, a to vam sigurno neće raditi politika, to će raditi stručnjaci”, rekla je.

“Godinu dana prije izbora mijenjaju se zakonske odredbe”

Komentirala je i posljednje izmjene u Izbornom zakonu:

“Datum izbora je zakonom određen, to je 3. nedjelja u svibnju svake četiri godine. Mislim da se ne kasni, raspisivanje izbora je u okviru normalne procedure. Međutim izmjene i dopune zakona po kojima se provode izbori, se u svakoj demokratskoj zemlji, a tako je bilo i kod nas donedavno, ne znam što se sada dogodilo da se sada mjesec dana pred izbore mijenjaju zakonske odredbe, završavaju godinu dana pred izbore. Godinu dana pred izbore se više ništa ne mijenja. Dakle, peti mjesec prošle godine je bio krajnji rok”.

Osvrnula se i na trenutno stanje u pravosuđu:

“S jedne strane imamo raznih situacija u ovoj zemlji, pravna država nam je u posljednje vrijeme jako šarolika. Različiti su kriteriji. Postoje u ovoj zemlji očito kategorije ljudi. Za neke zakon vrijedi, sve redom ide, a neki to sve eskiviraju i povlašteni su. Postoje dva paralelna svijeta kada je riječ o pravnoj državi Hrvatskoj, to vam kažem ja koja sam bila ministrica pravosuđa, ali to mi tako sad djeluje”.

“Nisam htjela imenovati Turudića”

Podsjetila je na svoj mandat na čelu Ministarstva pravosuđa:

“Pa ja sam u to vrijeme napravila velike pomake, digitalizirala sam zemljišne knjige, stavili smo transparentan sustav, nitko više nije mogao mijenjati zemljišno-knjižno stanje a da vi to ne znate, osnovala sam pravosudnu akademiju, uveli smo suđenje u zakonskom roku, tri godine za lakše i pet godina za teže, ubrzali smo postupke… U ono vrijeme smanjili smo zaostatke na minimum”, kaže i osvrće se na Turudića koji prije nekoliko dana nije izglasan za suca Visokog kaznenog suda:

“Nakon toga ja sam otišla, znate već pod kojim uvjetima. Nisam pristala na slučaj Turudića, nisam ga tada htjela imenovati, nekako sada mi se otvorilo priznanje. Ne gledam na ovo sada kao na satisfakciju, nego kao na ispravnost moji procjena koje je onda vladajuća politika osudila, imenovala ga na sve na što ga je mogla imenovati. Moglo bi se reći sudac miljenik politike. Mislim da bi se pravosuđe trebalo ozbiljno depolitizirati, mislim da je ovo korak u tom smjeru i to dobar korak”.

O slučaju osječkih sudaca kaže:

“Treba raditi sa svima njima, treba dizati ljestvicu standarda u ovom zemlji, etički kodeks sudaca, kontrola posebno onih koji sude korupciji, organiziranom kriminalu, ti suci se moraju staviti pod zaštitu, mora se znati sve što rade. U ovoj zemlji se dogodila situacija da se suci s osumnjičenicima provode na zabavama s tamburašima. Gdje se to može dogoditi? To je apsurd. Treba jako dizati ljestvicu, a nekako se to pustilo. Ništa se ne rješava sustavno”, kaže.

O reformi pravosuđa

Rekla je kako se sada ponovno aktualizira njezin projekt:

“Gradit će se Trg pravde, sjećate se to je bila moja inicijativa iz mog vremena, da svi sudovi prvog stupnja budu na lokaciji Ilica-Selska. To je u moje vrijeme bio projekt Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, to je bilo 10 strateških projekata. Napravili smo kazneni sud, sud za maloljetnike i trebalo je ići dalje pa onda su mene smijenili i to je sve stalo.

Koliko je sada prošlo godina? Sudovi su svi više manje u jako lošem stanju, što zbog potresa, što zbog toga što su u najmovima u zgradama koje se uopće nisu sređivale i sada stiže novac iz EU, nema projekata i iz ladice se vadi Vesnin projekt Trga pravde. Super, odlično, kad postanem gradonačelnica ja ću maksimalno dati svoj doprinos da se to realizira”, kaže.

Ističe kako je i taj projekt reforma pravosuđa jer dostava između sudova stoji 10 milijuna kuna godišnje. Trg pravde, prema njoj, značio bi silnu uštedu. Dodala je i kako Gruntovnica, koja se seli iz NSK u Eurotower treba biti u sudu te da bi suci trebali raditi svoj posao, a ne administrativni.

“Prava djeteta važnija su od prava roditelja”

U nastavku je odgovarala na pitanje o Inicijativi Spasi me koja će tražiti da se zakonom zabrani da djeca žive s osuđenim nasilnicima.

“Ja mislim da mi imamo jako dobre zakone, ali padamo na ispitu provedbe. Svi naši sadašnji zakoni koji su na razini EU, sve to štima, ali mi padamo za razliku od drugih zemalja gdje je provedba jako učinkovita, mi padamo na provedbi. Ako me pitate jesu li važnija prava djeteta ili roditelja, uvijek ću reći prava djeteta. Ako je roditelj jedan, ili oboje roditelja nasilnika koji maltretiraju djecu, zlostavljaju, bivaju osuđeni pa se opet vraćaju u istu sredinu, pitanje je što je tu?

Možda se događaju neki pomaci na bolje, ali onda je potreban jako dobar sustav promatranja što se događa u toj obitelji. I to imamo na papiru, ali ne u provedbi. Imamo nekoliko slučaja posljednjih godina, ubijeni socijalni radnici, otac baca djecu s balkona, i sada ovo, pa gdje idemo? Zakon nam je tu dao sve mogućnosti, ali što je s provedbom?

Ovo su se svi slučajevi događali u malim sredinama i svi sve znaju o drugima, ali okreću glavu. Nitko o nikom više ne vodi računa, nemamo ni najmanju razinu empatije, gledamo samo sebe”, rekla je.

Dodaje i kako su socijalni radnici prvi koji izlaze na teren, a da i ostatak sustava treba specijalizirati:

“Policiju treba specijalizirati, sudove. Često se dogodi da policija privede nasilnika, sud ga oslobodi jer ne zna prepoznati nasilnika, njemu se sve to čini banalno, bez veze. Sve službe koje moraju brinuti moraju biti specijalizirane. To je taj pomak koji se mora dogoditi”.

“Prava djeteta važnije je od svjetonazora”

Osvrnula se i na prednost koja se daje biološkim roditeljima:

“Pravo djeteta je važnije nego svjetonazor. Dakle, zakon je naglasio upravo važnost bioloških roditelja, međutim ovo je izuzetak. Dakle zakon je trebao staviti ‘Da, biološki roditelji zarez, ako biološki roditelji nisu sposobni, ako ne mogu voditi računa o djetetu, onda opcija, a,b,c,ili d. Nema provedbe. To je sve nešto napisano, ali ne provodi se”.

Na pitanje je li za dijete bolje da bude u domu ili, recimo, kod gay para, kaže:

“Inače, udomljavanje djeteta je prednost u odnosu na to da dijete raste u sirotištu. Naši zakoni su prekruti, taj cijeli postupak je prespor, nema elastičnosti, dijete odraste u sredini bez roditeljske ljubavi, onda odlazi iz tog doma jer je preraslo u drugi dom. Jako puno parova ima problem da ne mogu imati dijete, a htjeli bi i taj postupak usvojenja je gore nego bilo što. To traje godinama.

Jednostavno, ja sam više za to da imamo što manje djece u sirotištima, a što više sretnije djece i parova bez obzira o kome je riječ, ali da ipak postoji jedan nadzor i da se prati kako dijete napreduje, pa sigurno je bolje nego u sirotištu. Ja ne gledam na to. Jednostavno, jako je važno da pravo djeteta bude na prvom mjestu, da je dijete zaštićeno i da je najsretnije”.

“Filipović i ja ne pucamo na isto biračko tijelo”

U nastavku je govorila o lokalnim izborima i protukandidatima:

“Po čemu mi je Filipović glavni protukandidata? Ne pucamo na isto biračko tijelo. Ja sam uvijek bila desni centar, ali sam uvjereni centar. Za mene će vam glasati svi i oni koji su malo lijevo od centra i malo desno od centra ako su suglasni s mojim projektima. Ja sam 10 godina bila savjetnica predsjednika Tuđmana i potpuno sam prihvatila njegova načela i stupove na kojima je zasnovao državu tada, posebno načelo pomirbe i je umjerenosti koju je zastupao dok je bila kriza i rat.

Kasnije je to malo otklizalo u jednom drugom smjeru, razbolio se i nećemo širiti tu temu. U mnogim stvarima sam možda na tim tragovima više nego današnji HDZ. Međutim, ja sam osoba koja voli stvarati, voli se razvijati i u ovu kampanju sam ušla isključivo radi projekata i da se stvari u Gradu Zagrebu počnu mijenjati”.

Rekla je i kako Filipović ima stranku, dok ona ima Zagreb te da joj neće biti problem skupiti ni 10.000 potpisa iako je potrebno 5000. Također, kaže kako ne vjeruje da će joj HDZ biti prepreka te da vjeruje da joj je prednost što iza ne stoji stranke jer nema tereta ni obvezu uhljebljivanja ljudi po stranačkom ključu.

Kako financira kampanju?

“Moja kampanja je vrlo skromna, ja ću se isfinancirati koliko je zakonski maksimum. Sve će biti transparentno, jedan dio ću financirati sama, dio donacijama. Sve moje projekte osmislili su stručnjaci i ja sama. To je naš motiv. Mene veliki donatori ne zanimaju, ja ne želim biti talac nikoga. Nikada u životu nisam dopuštala da budem talac”, rekla je.

Rekla je i kako o svom odvjetničkom poslu ne želi govoriti, ali da nije u sukobu interesa jer je s Gradom Zagreba radila jednom, prije deset godina. “Svi moji postupci su kontra Grada Zagreba. To je to. Jako dobro iskustvo imam, jako dobro poznajem ono što ne štima”, kaže.

Rekla je i kako je i ona među kandidatima koji su užem krug, ali da se nju ne poziva ni približno toliko koliko njih.

“Ja nemam stranku iza sebe, ali imam svoje znanje, iskustvo, ime. Našla sam se u tom krugu ne zahvaljujući interesnim zonama, nego građanima koji su u anketama rekli koga bi izabrali. Iz tih razloga mi je žao jer me ljudi pitaju zašto me nema u medijima, zašto me se ne pita i teško je to objasniti. I kod vas sam na N1 često o svim drugim temama, a o ovome koliko me puštate”, rekla je.

“Meni Zagreb nije generalna proba”

Rekla je kako misli ni da joj Jelena Pavičić Vukičević neće uzeti dio biračkog tijela. “Milan Bandić je imao jako šaroliko tijelo. Jelena Pavičić Vukičević je SDP, ona je bila tajnica SDP-a, Mogla bi otkinuti biračko tijelo SDP-u”.

Osvrnula se ina favorita po anketama, Tomislava Tomaševića:

“Vidjet ćemo na izborima koliko doista Tomašević ima glasova, mislim da, koliko sam vidjela, su njegove ambicije daleko više, njegova ambicija je biti premijer, a ovo mu je neka generalna proba. Izjavili su da se planiraju proširiti po cijeloj zemlji i pucaju na vlast na nacionalnoj razini. Nameće se zaključak da on puca na mjesto premijera.

To mu je očito generalna proba. Meni Zagreb nije generalna proba, meni je to izazov koji želim realizirati. Ja sam sve u životu u napravila, imam jako veliko iskustvo, vodila sam možda najsloženije operacije u zemlji, dobro sam ih završila. Prema tome imam iskustvo koje možda nitko od kandidata nema. Nemam više ambicija osim poboljšati grad jer to je grad u kojem ja živim i volim. Dat ću sve od sebe, izaći iz svog lagodnog života i dati sve od sebe da to krene na bolje”, rekla je.

“Ima razlike u programima”

“Svatko ima neki svoj specifičan projekt koji drugi nemaju. Dakle ja imam tzv. zagrebačke kartice gdje preko njih dajemo 500 kuna svakom umirovljeniku koje mora potrošiti taj mjesec na male proizvođače, te na kulturu i sport koji se financira preko grada Zagreba. Preko umirovljenika, od kojih mnogi žive jako loše, zavrtjet ćemo male proizvođače i obrtnike, pomoći ćemo kulturi koja se ionako financira iz gradskog proračuna kao i sport”, rekla je.

Kritizirala je Možemo! i Tomaševića:

“Drugi projekt, ja sam govorila o Zavodu o obnovi, oni govore o novom uredu. Ja govorim o nečem sasvim drugom, da svi važni uredi vezani za obnovu budu u jednom i da se stvari vrte brže. Tomašević je odmah nakon potresa imao priliku pokazati inicijativu.

Uopće se nisu digli na tome. Stranka Možemo! nije bila u stanju pritisnuti Milana Bandića, kojima se to apsolutno nije dalo, da mjesec i pol sazovu skupštinu nakon potresa. Mjesec i pol dana. Ja sam sama znala napraviti urnebes u Saboru. Mjesec i pol dana nisu bili u stanju sazvati Skupštinu. Četiri oporbena zastupnika, plus zastupnici SDP-a, plus drugi oporbeni zastupnici, mogli su to napraviti”.

Pametni šaht i vodeni tramvaj

Govorila je i o svojim drugim projektima:

“Pametni šaht nije ni egzotika niti je to veliki novac, to je šaht koji napravite na pločniku, ne na cesti i to je mali kompjuter koji pokazuje gdje je nastao kvar na cijevi, kakva je razina otpadnih voda, gdje vam se dila droga, sve vam pametni šah može reći. Pametni šaht možda košta 10.000 eura jedan, ali taj pokrije 10 kilometara.

Vodeni tramvaj je rezultat jednog cijelog postupka reguliranja Save. Krešimir Ivaniš arhitekt je izradio sjajan projekt, ja ću ga realizirati. Regulirati tok save znači nagraditi male hidroelektrane na svaki, najmanje četiri od Siska do slovenske granice, neće se više izlijevati, dobit ćete ogromne površine, dobit ćete najmanje 20% više energije da je građani mogu koristiti, a novci se mogu koristiti iz EU fondova. Kada se voda stavi u korito dobivate raznorazne mogućnosti aktivnosti na svaki, turističke stambene, a onda posljednji dolazi tramvaj na Savi”.

“Zagreb je u nikad većoj krizi”

“To meni uopće nije bitno hoće li meni Vlada pomagati ili ne. Naravno da je to problem, ali grad Zagreb ima velikih potencijala i njegovi prihodi nisu upitni. Upitni su njegovi rashodi. Rashode treba detektirati, gdje je taj novac otklizao zadnjih 20 godina kod Milana Bandića i Jelene Pavičić Vukičević. Zagreb ima dovoljno potencijala da ne treba ovisiti i tražiti novac od države”, kaže.

Voljela bi da se u Skupštini napravi velika koalicija:

“Sve su funkcije važne i funkcija obnove i Zavoda za obnovu koji će možda biti mega zavod, napravit će se nova reorganizacija svega i tražit će se podrška u skupštini. Nijedan od kandidata nije objavio svoje zamjenike. Ja ću ih isto tako tek objaviti, to će biti stručnjaci za pojedina područja, jako ću se oslanjati na stručnjake. Bila bih jako sretna kada bi se u Skupštini napravila velika koalicija.

Zagreb je u nikad većoj krizi i to zahtjeva stavljanje svih glava na kup. Ja neću pljuvati ni po čijem projektu. Ovo je sad prva emisija da nešto razgovaramo o protukandidatima, ima lijepih i dobrih projekata sigurno i kod njih. I bilo bi dobro kada bi svi zajedno napravili sinergiju i grad zaslužuje barem jedan mandat da svi radimo u njegovu korist.

Ja bih radila sa svima. Ja kao gradonačelnica bi radila sa svima i moji ljudi, mi smo sve gradske četvrti pokrili i najveći dio mjesnih odbora, imat ću listu i voljela bih da svi zajedno radimo barem jedan mandat i jako bi puno napravili”, zaključuje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar