Pusić: Rat u Ukrajini malo je prestrašio Putinove destabilizatore na Balkanu

Vijesti 17. ožu. 202211:11 > 13:52
Podijeli:
Izvor: N1

Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih poslova i bivša potpredsjednica Vlade, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala stanje u regiji, ali i stanje u ruskom invazijom zahvaćenoj Ukrajini.

“Možda je strašno to reći, da jedan ovako strašni rat i agresija na Ukrajinu, proizvodi neku priliku, ali da, meni se čini da je proizvela priliku za zemlje u regiji, za ovih 6 država koje nisu članice Europske unije, a okružene su teritorijem Europske unije. Tu su najosjetljivije, sigurnosno gledano, BiH i Crna Gora, jer su tu najprisutniji i najagresivniji neka vrsta ruskih i putinovskih pijuna i igrača, koje destabiliziraju te zemlje i kroz koje je Putinova politika godinama destabilizirala te zemlje. Međutim, istovremeno se mora reći da se Europskoj uniji, barem zadnjih desetak godina, naprosto nije dalo baviti tom temom, a ono malo što se bavila, bavila se na krivi način”, rekla je Pusić.

VEZANE VIJESTI

“Rat u Ukrajini malo je prestrašio Putinove destabilizatore na Balkanu, zato što je njihov, kako im se činilo nedodirljivi uzor i mentor, pod sankcijama osobno, svi oko njega su pod sankcijama, cijela Rusija se urušava pod sankcijama, istovremeno dok uništava Ukrajinu, i rusko društvo će strašno zbog toga patiti. Mislim da ovima u susjedstvu nije toliko stalo do društva, nego do njih osobno i vide da se, ako se to može dogoditi Putinu, može dogoditi i njima. Osim toga, većina njihova novca je u Rusiji”, rekla je Pusić.

O integraciji u Europsku uniju

Istaknula je da misli da je Europska unija konačno razumjela da je ostavljanje tema i nedovršenih procesa konsolidacije europskog teritorija postalo preopasno te da se radi o riziku prve razine i da se tu nešto mora poduzeti. “Ovo nije situacija ni prije 10 ni prije 15 godina, ovo je situacija od danas, što znači da nije dovoljno da Europska unija samo postoji, a države koje nisu članice samo žele ući u Europsku uniju. To je posao koji se trebao obaviti proaktivnim pristupom”, rekla je Pusić.

Kao najbolji primjer dobre integracije u Europsku uniju navela je kad su punopravno članstvo dobile tri baltičke države, Litva, Latvija i Estonija. “Tada su tri skandinavske države, Danska, Švedska i Finska preuzele partnerstvo s te tri baltičke države i, kao neka vrsta mentora i vodiča, vodile ih skupa s desecima svojih činovnika u državnoj upravi, koji su tamo odlazili, prilagođavali, mentorirali ljude i institucije i tako ih postupno integrirali. To je najuspješnija integracija u Europsku uniju, jer su to zemlje koje su u 20. stoljeću strašno stradale i sve što im je moglo pobjeći, pobjeglo je, ali su se ipak uspjele dobro integrirati”, rekla je Pusić.

O BiH

Smatra da bi takav pristup bio primjeren i državama Zapadnog balkana, a posebice Bosni i Hercegovini.

“Važnije od konkretnog roka, a rok će biti između 5 i 10 godina, to možemo prostim okom vidjeti, ako se nešto radi, a ako se ne radi, rok je zauvijek, ako se ne radi na njihovoj transformaciji, da se pretvore u funkcionirajuće demokracije, a ono što je, po mom mišljenju, važnije od roka je način da se definira kako će se to postići, ne samo deklaracijama, željama i pozdravima, nego konkretnim angažmanom, mjerama od strane Europske unije i suradnjom s institucijama i vodstvima u tim državama”, rekla je Pusić.

“U BiH danas, osim ova tri etnička lidera, koji tu zemlju drže zamrznutom, postoji cijela nova generacija ljudi u različitim sferama života tog društva, koji su sasvim drugačijih nazora, koji su i Hrvati i Srbi i Bošnjaci i “ostali”, ljudi vrijednosno slični u smislu da razumiju demokraciju izvan plemena, a to je ono što je BiH neophodno u ovom trenutku i ova velika rasprava o promjeni izbornog zakona ima smisla, ali ne ovaj model koji je danas na stolu”, rekla je.

“S obzirom na povijest i posebno na psihologiju koja vlada u tom društvu, potrebno je naći načine kako zaštititi kolektivna prava, ali nema države koja nije građanska, koja danas u modernim uvjetima funkcionira. Dakle, princip jedan čovjek jedan glas je početni, a na to treba dodati još neke mehanizme zaštite kolektivnih prava, upravo zato da se pojedini dijelovi društva ne osjete ugroženima ili na neki način marginaliziranima”, rekla je Pusić.

O Srbiji

Spomenula je i Srbiju, kazavši da je ona važna država, zbog veličine, položaja i činjenice da Srbi žive i u drugim zemljama regije te da bi demokratski i institucionalni razvoj Srbije imao pozitivni efekt na cijelu regiju, ali u prvom redu na Srbiju.

“Srbija je zemlja s predugom tradicijom i državnosti i kulture da bi mogla na ovaj način zaostajati gotovo za cijelom regijom i tu je sigurno potrebna, nema drugog načina nego ako dolazi pritisak iz društva, koje taj europski identitet prihvaća. U uvjetima kontroliranih medija, što je situacija dosta ekstremna u Srbiji, teško je očekivati mnijenje koje će biti dovoljno glasno i masovno, tako da je liberalizacija medijske scene, kulturne scene, obrazovne scene nešto što je moguće u ovom času, a onda to postupnbo rezultira i liberalizacijom političke scene, jer u ovom trenutku veliki dio opozicije u Srbiji nije ništa bolji od vlasti. Ima političkih snaga, ali Srbija sigurno nikada neće biti dio Rusije, prema tome, jedino čega može biti dio je Europa i za to se konačno mora odlučiti”, rekla je Pusić.

Što se Ukrajine tiče, Pusić je rekla da se ta zemlja može kvalificirati za članstvo u Europskoj uniji, ali da se u ovom trenutku, nažalost, ne zna što će ta zemlja biti, teritorijalno i politički. “Ja se nadam da će biti slobodna, demokratska država sa Zelenskim na čelu, ali to je neizvjesno. Ukrajini činjenica kandidature jest pozitivna poruka, ali što se tiče stvarne situacije ne pomaže joj. Pomaže joj podrška u obrani”, rekla je Pusić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar