Vesna Alaburić: Odluka Ustavnog suda može utjecati na provedbu referenduma

Vijesti 21. pro 202113:10 > 15:25
Podijeli:
Izvor: N1

Odvjetnica Vesna Alaburić u N1 Studiju uživo komentirala je odluku Ustavnog suda o covid-potvrdama, ali i cijelu situaciju s pravne strane.

“Meni je to očekivano”, rekla je Vesna Alaburić o odluci Ustavnog suda koji je velikom većinom odlučio da su covid-potvrde u skladu s Ustavom, te dodala: “Radi se o osjetljivim djelatnostima. Moja majka je oboljela od covida u bolnicama i apsolutno sam za maksimalnu zaštitu ranjivih skupina.”

Komentirajući kako će njihova odluka utjecati na provedbu referenduma, rekla je: “Možda ne na provedbu, ali ovisno o obrazloženju može utjecati na tijek referenduma. Ne mislim da postoje utabane staze, a da bilo što meritorno kažemo o mogućoj odluci, trebala bih vidjeti zahtjeve za ocjenu ustanovnosti. Sama činjenica da se traži ocjena ustavnosti odluke temeljene na zakonu, sklona sam vjerovati da će Ustavni sud reći da covid-potvrde kao takve nisu neustavne.”

Ističe da se odluka o da covid-potvrde ustavne u socijali i zdravstvu ne mora nužno odnositi i na druge institucije poput pošte, Fine i slično. “Moguće je da postoje određene djelatnosti gdje je doupušteno primijeniti strože mjere ograničenja ljudskih prava jer se radi o ranjivoj skupini, npr. bolnice i domovi za starije su druga kategorija od vrtića i sličnih ustanova pa je načelno moguće imati različite odluke.”

Apsolutna i relativna ljudska prava

Razjasnila je razliku između 16. i 17. članka te po kojima bi se trebalo voditi kad se odlučuje o covid-potvrdama i drugim mjerama:

VEZANE VIJESTI

“Mislim da mi jesmo u okviru 17. članka. Tema su ljudska prava – postoje apsolutna (ona koja se nikad ne mogu promijeniti niti ograničiti, definirana su člankom 17 – pravo na život, sloboda savjesti, sloboda misli itd.) i relativna. Relativna ljudska prava možemo ograničiti. Propisano je da to mora biti učinjeno zakonom, radi legitimnog cilja i neopohodno u demokratskom društvu. No, sloboda izražavanja je relativno ljudsko pravo što znači da se može ograničiti – zakonom o medijima, pravilima, kaznama, to su redovne situacije i propisi koji se donose na temelju članka 16 koji uređuje ograničavanje ljudskih prava u svakodnevnom životu. No postoji doba ratnog stanja kad dodatno možete ograničiti slobodu izražavanja kad kažete recimo da novinari ne smiju samostalno istraživati neke informacije nego na temelju vojnog stožera, to su izvanredna dodatna ograničenja primjerena ratnim okolonostima, i ona se ograničavaju na temelju članka 17 u vrijeme rata, opasnosti za život ljudi, opstojnosti države, elementarnih nepogoda, i sad je pitanje spada li pandemija u kategoriju prirodnih nepogoda ili ne. Po svim dosadašnjim razgovorima i pandemija se podvodi pod kategoriju prirodnih nepogoda. Sva ograničenja dodatnih prava, pa i covid potvrde, ona jesu povezane s člankom 17, htio to netko priznati ili ne. Članci 16 i 17 nisu alternativni u smislu da bilo koja vlada kaže da će dodatna ograničenja ljudskih prava propisati po članku 16 i briga me za članak 17. Članak 16 je za svakodnevne situacije, a članak 17 za izvanredne.”

Na pitanje treba li precizno definirati okolnosti za aktivaciju članka 17, Alaburić kaže: “Mislim da je pogrešno govoriti o aktivaciji članka 17. Mislim da se članak 17 nema što aktivirati, mislim da je stalno aktualan. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti je iz vremena Jugoslavije i on dodatno ograničava ljudska prava i slobode. U normalnim situacijama vlast može predvidjeti katastrofe i donijeti zakone u mirnodopsko doba i oni se onda primjenjuju s obzirom na okolnosti. Ovo su sve faktične situacije, rat, prirodna nepogodna, pandemija, to su faktične situacije.”

“Drugo referendumsko pitanje neustavno”

Zašto ih onda Ustavni sud ne prepoznaje? “Ne bih rekla da oporba ide pravnom argumentacijom koju bih smatrala pravilnom, nego smatraju da se radi o dodatnim ogračenjima i da se ide na dvotrećinsku većinu što politički stoji, ali zanimaju me pravni kriteriji.

VEZANE VIJESTI

Nema aktivacije članka 17, u Zakonu o zaštiti pučanstva je rečeno da odluku donosi ministar zdravstva, pa smo izmjenama rekli da će to biti Stožer civilne zaštite. Ako postoji jedna jedina dilema da je i pandemija takva katastrofa, da treba posebno urediti zakone donositi po članku 17, onda podržavam referendumsku inicijativu da se članak 17 dopuni riječju pandemija. Mislim da to nije potrebno i da pod priorodne nepogode možemo podvesti i ovu situaciju, mislim da je i Ustavni sud išao tim tragom. Ako ima dvojbe, idemo na referendum ili izglasajmo u Saboru promjenu Ustava. Što se tiče drugog pitanja, smatram da je ono neustavno jer Sabor ima u Ustavom precizno definirane ovlasti i za razliku od Vlade ne možete zakonom Saboru dodavati nove ovlasti. Sabor nije ovlašten donositi ad hoc odluke za pojedine situacije i mislim da bi bilo neprimjereno u izvanrednoj situaciji dopustiti da danima vodimo saborske rasprave hoće li ljudi trebati nositi maske, mislim da to treba odlučivati izvršna vlast. Sabor će definirati pravila igre za izvanredne situacije, a izvršna vlast će prema tom zakonu donositi konkretne odluke. Covid-potvrde i ostale odluke trebaju ostati u nadležnosti izvršne vlasti. Parlament u izvanrednoj situaciji prestaje odlučivati o zakonima i ta se vlast prenosi na vladu”, istaknula je Vesna Alaburić.

Komentirajući zašto nemamo zaključak izvršne vlasti, rekla je: “Mislim da je izvršna vlast prihvatila argumentaciju Ustavnog suda i ne isključujem mogućnost da Ustavni sud promijeni stajalište. Mislim da bi premijer mogao kao pravnik analizirati sva ta stajališta. Vjerujem da je netko vladi ukazao na primjenu 17-ice. Ne isključujem mogućnost da bi premijer mogao tražiti u Saboru dvotrećinsku većinu. Stvar je politička procjena koliko ćete vremena potrošiti u Saboru da doneset zakon o nečemu, a stvar je notorna da to tako mora biti. I u drugim državama se to uvodi, inicijative o mjerama mislim da neće uroditi plodom.”

“Nema riječi o stožerokraciji”

Napomenula je da je hrvatska vlast bila najliberalnija, mjere su bile najblaže, “postupala je s velikim senzibilitetom za zaštitu ljudsih prava”, rekla je.

Prokomentirala je i pojam stožerokracije: “Stožer je ovlašten donositi odluke o konkretnim mjerama, ali sve one su bazirane na zakonu koji je Sabor donio. Nema riječi o stožerokraciji, to je politički efektan termin i razumijem zašto ga oporba koristi, ali nije osnovan. Saboru bih zamjerila što se nisu uveli pravila da Stožer i Vlada podnose izvješća o stanju, poduzetim mjerama i slično. Osim toga, nisu uvedene odgovarajuće mjere nadzora što bi Sabor mogao imati.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.