Tomašević: Mjera roditelj-odgojitelj imala upitan učinak, smatram da smo u pravu

Vijesti 30. stu 202110:54 > 11:471 komentar
Podijeli:
Izvor: N1, Ilustracija

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević održao je u utorak redovnu konferenciju za medije.

Prva tema su bila imenovanja u Zagrebačkom holdingu.

“Kao Skupština jutros smo u sastavu nas troje, gradonačelnik i zamjenici, održali sjednicu i imenovali nakon natječaja novog člana Uprave – Dubravka Karačića, za područje financija. On ima više od 20 godina iskustva, ovlašteni je revizor, u Holding dolazi nakon desetljeća u Zabi, a prije toga je obnašao vodeće funkcije u reviziji i poslovnom savjetovanju”, rekao je Tomašević an početku.

“Imat ćemo četiri člana Uprave, a Karačić dolazi za financije. Iskoristio bih priliku da podsjetim na još jedan natječaj, traju natječaji za podružnice, a o čemu odlučuje Uprava. Završio je rok za Arenu Zagreb, Gradska groblja, Zrinjevac… Bilo je preko sto prijava za šest podružnica. Kreće proces selekcije. Sutra je zadnji dan natječaja za voditelje Robnih terminala, Tržnice, Zagrebparking, Zagrebačke ceste, Gradsku plinaru i Zagreb plakat. Za ovih još šest tvrtki i podružnica je u tijeku izbor, natječaj je do sutra”, dodao je Tomašević.

PROČITAJTE JOŠ

Tomašević se ovrnuo i na cijepljenje, rekao je da je 75 posto odraslih stanovnika Zagreba cijepljeno barem jednom dozom.

“Završeno je cijepljenje za 67 posto odraslog stanovništva, dobili su sve doze cjepiva. Po tome je Zagreb ispred svih drugih županija. Podsjećam građane da uzmu i tu treću dozu kako bi pojačali zaštitu, bez obzira na sve rasprave o omikron soju”, rekao je Tomašević.

Cjevovodi i vrelovodi: Ne želim prizivati nevolju, ali činjenica je da je infrastruktura neadekvatna

Komentirao je i puknuće vrelovoda zbog kojeg je zapadnio dio grada danas ostao bez grijanja.

“Znate da se ne radi o ingerenciji Grada, nego HEP-a kao državne tvrtke, ali to utječe na kvalitetu života zapadnog dijela grada. Čuo sam se s predsjednikom Uprave HEP-a, rade na otklanjanju kvarova kako bi se do večeri normalizirala isporuka. Radi se o magistralnom vrelovodu, pukao je na dva mjesta, u idućih nekoliko godina HEP je krenuo obnavljati mrežu. Ovo ljeto smo imali dosta radova, molili smo građane za strpljenje, jer je potrebno obnoviti mrežu u cijelom gradu. Ovaj vrelovod trebao bi se modernizirati u sljedećih nekoliko godina EU i vlastitim sredstvima, Grad će biti partner HEP-u. Moramo obnoviti i vodovodnu mrežu”, kazao je Tomašević.

Dogradonačelnica Danijela Dolenec rekla je da je Grad objavio natječaje za stipendijske programe.

“Za stipendijski program je izdvojeno 44 milijuna kuna. Novost je da nudi stipendije za studiranje, studijske programe koji su deficitarni, npr. studij medicine i sestrinstva, nastavnika matematike, fizike, predškolskog obrazovanja… Grad Zagreb će imati preko 1100 stipendista, što je oko 20 posto više. Zainteresirani se mogu javiti do 27. prosinca”, rekla je Dolenec.

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet govorio je o obnovi škola nakon potresa: “Otvaramo tri nove zgrade društvene namjene, a za koje je ova Uprava provela postupke javne nabave. Svi postupci su došli kraju. To je OŠ Miroslav Krleža na Kaptolu, OŠ Pongračevo na Selskoj cesti i trodijelnoj dvorani uz OŠ Dragutina Domjanića u Podsusedu. OŠ Miroslava Krleže ima 262 đaka u 16 razreda, cjelovita obnova s ojačanjem na razinu 3. Sve škole, preostalih 13 na području Donjeg Grada su vrlo zahtjevne bile za obnovu jer se radi o arhitektonski vrijednim ostvarenjima koje je trebalo ojačati. Pomiriti zahtjeve nije bilo jednostavno. Takva je i ova škola. Projekt je financirao Grad Zagreb, ali nastojat ćemo vratiti sredstva kroz Fond solidarnosti. S idućim polugodištem đaci se vraćaju u ovu zgradu. To je prva obnovljena školska zgrada”.

Novinari su Tomaševića pitali o stanju s cjevovodima i vrelovodima u gradu.

“Jučer je bila situacija u Zapruđu, dva sata nije bilo vode zbog kvara na cjevovodu koji je saniran. Isporuka voda je nastavljena u dva sata. Mrežu moramo sanirati, u nju se nedovoljno ulagalo u odnosu na širenje grada. Nije po meni slučajno što su u Pongračevu nastale brojne nove zgrade, one se nalaze na cjevovodu koji je pukao na dva mjesta. U suradnji s državom planiramo projekt vrijedan 1,8 milijardi kuna u devet godina. To će biti modernizacija cjevovoda, drugačiji sustav koji će bolje detektirati gubitke, smanjenje gubitaka vode u mreži jer imamo situaciju da uskoro nastupa EU direktiva koja će penalizirati gradove koji imaju ovako velike gubitke. Što se tiče vrelovoda, on je u ingerenciji HEP-a i tu su iz ITU mehanizma i EU fondova već financirani radovi po cijelom gradu. Moramo promijeniti mrežu kako ne bi došlo do ovakvih situacija. HEP će prezentirati plan investicija koje ćemo mi logistički podržati. Nema alternative, moramo nadoknaditi dosta vremena što se nije ulagalo pa dolazi do pucanja. Povlačimo maksimum EU sredstava. U Zagrebu ćemo sljedeće godine povući 40 posto više nego ove. Povlačimo i sredstva iz Fonda solidarnosti. Spremni smo s projektima dječjih vrtića, spremamo projekte vrijednosti 800 milijuna kuna samo za vrtiće, izjavio je gradonačelnik.

“Ne želim prizivati nevolju, ali činjenica je da je infrastruktura neadekvatna i treba se modernizirati, ne samo izmjenom cijevi, nego i sustava koji bi bio manje ovisan o puknuću magistralnih cjevovoda i vrelovoda”, rekao je Tomašević.

“Radimo na privremenoj uborabnoj dozvoli za žičaru”

Osvrnuo se i na žičaru Sljeme koja još uvijek nema uporabnu dozvolu.

“Sedam dozvola ima, jednu nema, onu za buku. Po postojećem pravnom okviru ona se ne tretira kao prometna infrastruktura. Sutra ćemo o tome imati sastanak s Ministarstvom. Radimo da dobijemo privremenu uporabnu dozvolu. Imamo i proces dodatnih radova na samoj postaji žičare. Ja se nadam da će barem jedna od tri opcije dati rezultate. Sad je krajnje vrijeme da se žičara otvori, prošlo je već previše vremena. Svima je u interesu da se ona stavi u funkciju. Svima je u interesu da se žičara što prije otvori jer je financijski uteg i za ZET i za Zagreb. Ona nema nikakve prihode za nas”, rekao je.

Komentirao i prosvjede roditelja-odgojitelja zbog ukidanja mjere. Roditelji-odgojitelji poručili su gradskom vodstvu da ne ukida mjer koju koristi gotovo 5800 roditelja s 20 tisuća djece. Sljedeći prosvjed najavljuju za 4. prosinca, a kažu i kako imaju razloga za ustavnu tužbu.

“Ne bih se složio da mjera najednom nestaje. Nije preko noći. Nije riječ samo o smanjenju iznosa, već i omogućavanju nekih drugih mjera, stvari koje su bile zabranjene, a to je zapošljavanje. Zabranjeno je bilo i da djecu upišu u dječji vrtić. To se sada omogućava.

Što se tiče pravnih analiza, radi se o odluci koja se zove Odluka o novčanoj pomoći, ne zakon, gdje ne postoje čak ni ugovori, nego rješenja, ne vidimo kakvo bi to bilo pravo da se garantira u idućih 15 godina.

Ja ću podsjetiti da je u zadnjih pet godina odvojeno za izgradnju vrtića 115 milijuna kuna, a 15 puta više, 1,8 milijardi izdvojeno na mjeru roditelj-odgojitelj. Vjerujemo da vodimo dobru demografsku politiku”, rekao je Tomašević.

“Mjera je imala upitan učinak, nije došlo do povećanja broja djece u Hrvatskoj. Svatko ima pravo koristiti sve pravne instrumente, ali smatramo da smo u pravu i da imamo pravo gledati cjelovitu demografsku politiku. Ako sudovi i odluče, to ne može biti ponovno plaćeno. Radi se o odluci a ne zakonu, nema ni ugovornog odnosa. Pravobraniteljica za djecu je kritizirala da je zabrana upisa u vrtiće sporna. Iz perspektive racionalnosti i skrbi o svakom djetetu smatramo da je to opravdano”, dodao je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar