O planu oporavka: Bez reformi nema investicija, ovo nije helicopter money

Vijesti 01. tra. 202111:03 > 14:192 komentara
Podijeli:
andrej plenković
Izvor: N1

Premijer Andrej Plenković predstavio je nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

Nakon sjednice Vlade Andrej Plenković je predstavio nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. koji će Hrvatskoj poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.

VEZANA VIJEST

“Vlada je predano radila na pripremama Nacionalnog plana, dokumenta koji će poslužiti za dobivanje 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava u sljedećih nekoliko godina. Ideja je da sve komponente koje su u njemu sadržane – obrazovanje, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, tržište rada, socijalna zaštita, obnova zgrada, znanost, gospodarstvo, zdravstvo… pomognu i reformskom zamahu vlade, javnim i privatnim ulaganjima, da pridonese rastu BDP-a. Ideja je da minimalno 20 posto sredstava bude usmjereno na digitalnu tranziciju, minimalno 37 posto na zelenu tranziciju. Te investicije su bitne za ekonomiju, naš razvoj. Želimo da ga u sljedećih mjesec dana vidi i javnost, sredinom travnja ćemo imati i raspravu u saboru, osluškivat ćemo mišljenja svih sudionika. Načelno je obveza da se Plan dovrši do kraja travnja i da nakon toga krene evaluacija EK, a potom bude usvojena na Vijeću. 13 posto sredstava trebalo bi biti uplaćeno kao predujam za korištenje sredstava”, rekao je Plenković.

30 milijardi eura za idućih 10 godina

“Vratimo se u ljeto prošle godine kad su e zaključivali pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru. Hrvatska je tad dobila za idućih 10 godina 24,5 milijardi eura. To je 12 posto BDP-a iz proračuna za 2020. Toliko nitko nije dobio. Kad tome pridodamo oko 5,3 milijarde eura iz okvira 2014.-2020., to znači da ćemo u ovom periodu imati na raspolaganju 30 milijardi eura koje će biti uložene u hrvatsko gospodarstvo”, dodao je.

VEZANE VIJESTI

Da bi se koristila ova sredstva, nužna je provedba reformi, naglasio je. “Tu postoje tri temeljna zahtjeva EK. Najmanje 37% sredstava mora se usmjeriti na investiciji koje doprinose zelenoj tranziciji, najmanje 20% sredstava mora biti usmjereno na digitalnu tranziciju, a cijeli plan mora poštovati načelo “ne nanosi značajnu štetu”. To znači da sve reforme ne bi smjele negativno utjecati na politiku klimatskih promjena, pridonijeti zaštiti voda, kružnoj ekonomiji, sprečavati onečišćenja, i to je za svaku reformu u planu”, dodao je.

“Pregovori s Komisijom su u tijeku. Održali smo nebrojene konzultacije”, rekao je Plenković.

Komentirao je i ulazak u eurozonu: “Hrvatska je usvojila strategiju uvođenja eura i provodimo sve korake u rokovima. Sad smo u fazi tzv. plana sprečavanja pranja novca, bolja poslovna klima i reforma koja se odnosi na pravosuđe.”

Pad BDP-a manji od očekivanog

Nadalje je dodao: “Najširi dokument koji se zove Nacionalna razvojna strategija, najšira je podloga za plan oporavka. Bez reformi nema investicija. Ovo nije helicopter money. Hrvatski pad BDP-a prošle godine je oko 8,4%, manje od očekivanog. Strukturirali smo plan u 5 komponenti i jednu inicijativu. Prva komponenta je gospodarstvo, pa pravosuđe, obrazovanje, tržište rada, zdravstvo te obnova zgrada.”

O raspodjeli sredstava rekao je: “54% će ići na gospodarstvo, 10% pravosuđe, 15% obrazovanje i znanost, 4% tržište rada, 5% zdravstvo, a 12% obnova zgrada od potresa.”

Na kraju je zaključio: “U rukometnom smislu idemo u trokorak. Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava, potom idemo na višegodišnji okvir i treći korak za koji imamo vremena do 2023. za dodatnih 3,6 milijardi eura i tako koristimo sva sredstva na raspolaganju.”

Ministar Zdravko Marić istaknuo je da je namjera dogovora čelnika EU-a da mehanizam nove generacije bude usmjeren na jačanje gospodarstva pojedinih zemalja, a time cijele EU. “Ova struktura koju smo složili i s kojom idemo dalje, smatramo da pokriva sva područja koja su važna za hrvatsko gospodarstvo i društv”, naglasio je.

Jamstvo za reforme?

Na pitanje koje je jamstvo za reforme kad se već četiri godine neke stvari nisu pomaknule, premijer je rekao: “Dosta smo napredovali u pogledu digitalizacije od 2008. Stvari nisu tako banalne kao što sugerirate.”

“Neke od ovih reformi su na stalnom dnevnom redu svih vlada u svijetu, unapređenje zdravstva itd. Jedino vidim da rastu plaće, i to posebno u mandatu naše vlade, i to dosta. Važno je da se ovaj dokument odobri i da se krene u investicije”, dodao je.

“OIB je bio velik iskorak, puno je napravljeno, ali sve evidencije još nisu povezane”, rekao je Marić. “Sustav e-gradjani je jako dobar, no slabo prepoznat u općoj populaciji.”

Na pitanje je li analizirano zašto neki dobar program nije proveden, odgovorio je ministar Josip Aladrović referirajući se na konkretan problem reforme plaća. “Nije bilo moguće provesti sve reforme iz domene plaća. Zato smo u plan oporavka dodali kao mjeru reorganizaciju plaća i u državnoj i javnoj upravi. U idućem razdoblju to možemo provesti.”

Na pitanje o konkretnim projektima Tomislav Ćorić je rekao: “Kroz ovaj plan oporavka financirat će se biorafinerija Sisak. Biogoriva su goriva budućnosti i to je smjer Ine koji otvara perspektivu na tržištu.”

O reformama u zdravstvu Vili Beroš je rekao: “Ovaj plan je važna karika u lancu reforme zdravstva. Jačanje otpornosti je nikad važnije. Dva osnovna cilja su adekvatan odgovor na aktualne izazove u smislu i tumorskih bolesti, ali i na zarazne bolesti kao što sad svjedočimo u kontekstu pandemije. Potom osigurati dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite. Uzimajući u obzir vremenska ograničenja, plan ima pet koraka. Prvi je unaprjeđenje kvalitete u sklopu kojeg se planira financiranje mobilnih ambulanti i ljekarna te dogradnja raznih objekata. Drugo je uvođenje novog modela skrbi za ključne zdravstvene izazove, donesen je i strateški okvir borbe protiv raka. Nadalje planira se uspostava nacionalne onkološke mreže i uvodi se sustav strateškog upravljanja ljudskim resursima. Time će se omogućiti brojne nove specijalizacije. Imamo i mjere za financijsku održivost sustava.”

Nestašica lijekova?

O dugu veledrogerijama rekao je: “Vlada je odredila 900 milijuna kuna za veledrogerije kako smo s njima usuglasili oko raspodjele. No, to je samo početak. Ne bježimo od duga. Vlada će ga podmiriti, ali taj novac nije bačen u zrak, nego je utrošen za liječenje.”

O problemu obustave lijekova rekao je: “Očekujem očitovanje ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića. Preliminarno je rekao da ne fali, nego je lijek zatražen unaprijed zbog putovanja. Čak odgođena primjena tog lijeka nema utjecaja na krajnju terapiju. Zbog organizacije se može dogoditi da netko ne dobije lijek isti dan, no svi su ravnatelji dobili jasan naputak da se o tome mora voditi računa i upozoriti ministarstvo ako ima nestašica na vidiku. Zasad informacija o nestašicama nema.”

Javne tvrtke

Na pitanje o javnim tvrtkama koje generiraju nesigurnost te pitanje Hrvatskih šuma Ćorić je rekao: “Postoje višegodišnji ugovori između Hrvatskih šuma i pilana, tj. korisnika, ali o tome će više ministrica Vučković.”

“Prema mojim informacijama Požgaj grupa koja se žalila na primjenu javnog poziva izbrisana je krajem siječnja iz trgovačkog registra. Na javni poziv javile su se 4 tvrtke, nije riječ o promjeni kriterija, nego one tvrtke koje su imale kvotu imaj dugove, a prema pravilima Hrvatskih šuma ne može se dodijeliti kvota dok postoji dug”, pojasnila je Vučković.

Zaposlenost

O radnicima u Hrvatskoj Aladrović je rekao: “Što se tiče stope zaposlenosti, tu smo kroz razvojnu strategiju definirali ciljeve. Smatramo u Ministarstvu rada da je ovaj postotak od 70% dostižan. Broj radnika, tj. osiguranika na burzi može biti viši. Oko 160 tisuća ljudi je nezaposleno. Očekujemo uvozom radnika i aktivacijom zapošljivih radnika s burze da su to dostižne brojke. Broj radnika u Hrvatskoj mora se u idućem periodu konstantno povećavati.”

Ćorić je dodao: “Cilj je otvoriti Zakon o javnoj nabavi i ići u smjeru ozelenjavanja javne nabave da se taj sustav prilagodi onome što želimo, a to je skraćivanje lanca javna nabave što otvara mogućnost da bliži opskrbljivači u tome zauzmu adekvatnije mjesto. Što se tiče ministarstva, ići ćemo za tim da primjerom pokažemo kako to učiniti. Učinkovitost sustava javne nabave pitanje je u cijeloj Europi i treba ići za maksimalnom transparentnošću postupaka prema javnosti.”

Kulturni sektor

Ministrica Nina Obuljen Koržinek govorila je o ovom segmentu u okviru plana oporavka: “Previđeno je ulaganje u kulturnu industriju. Ulaganja moraju biti vezana uz reforme, naglasak je na normativnom okviru vezano uz monetizaciju intelektualnog vlasništva na digitalnom tržištu i povećanje konkurentnosti mikro tvrtki. Drugi segment je medijska industrija i sustav provjere činjenica, te ulaganje u profesionalno novinarstvo.”

“Ovih 6 milijardi bespovratnih sigurno neće biti dovoljno za obnovu”, rekao je ministar Darko Horvat o obnovi nakon potresa te dodao da se sredstva pribavljaju iz drugih izvora.

3. Maj i MOL

Ministar Ćorić još je odgovorio na pitanje što je s ponudom Mađarima? “Komunikacija između dvije strane još traje kad govorimo o otkupu dijela hrvatskih dionica u vlasništvu MOL-a”, rekao je.

“3. Maj živi jedino i isključivo našoj Vladi i dogovorima. Da nije bilo naših odluka, ljudi koji ondje rade, ne bi imali što raditi”, dodao je premijer Plenković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar