Ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova, Nataša Tramišak, gostovala je u N1 studiju uživo i komentirala aktivnosti Vlade na obnovi Banije.
“Govorimo o šteti velikih razmjera koja se dogodila potresom prošle godine, on je ogolio stanje ispodprosječne razvijenosti Sisačko-moslavačke županije. U Republici Hrvatskoj imamo dosta potpomognutih područja, ali ovo je područje dodatno pogoršano potresom. Mora se promijeniti stanje, prvo u smislu poticanja razvoja gospodarstva, promjene gospodarske strukture, zadržavanje postojećeg stanovništva i poticanjeprirasta. Drugo je ublažavanje posljedica potresa i što hitnija i brža obnova”, rekla je ministrica.
VEZANE VIJESTI
“Nekoliko većih kapitalnih projekata zasigurno će promijeniti prometnu strukturu te županije i dodatno je povezati sa Zagrebom”, rekla je Tramišak, spomenuvši revitalizaciju lječilišta u Topuskom, obnovu Majstorske škole, studentskog centra i sličnih projekata.
“Najveći dio aktivnosti je vezan uz porast zaposlenosti i što veće usmjeravanje prema malim i srednjim poduzetnicima, obiteljskih poljoprivrednim gospodarstvenicima i na tome trebamo raditi kako bismo potaknuli stanovništvo na veću gospodarsku aktivnost”, rekla je ministrica.
Kad govorimo o indikativnom financijskom iznosu, to nije isključivo taj, nego popis onoga što smo znali da nam treba za Sisačko-moslavačku županiju. Međutim, ukoliko agilnost bude dovoljno velika, oni mogu koristiti i puno više, rekla je Tramišak, dodavši da će u Sisačko-moslavačkoj županiji ta potpora biti 10 posto veća u odnosu na druge regije, odnosno, primjerice Grad Zagreb.
“Svako će ulaganje imati puno veće potpore u Sisačko-moslavačkoj županiji u odnosu na, recimo, Grad Zagreb. Ta redistribucija i potreba za izlazak iz Zagreba će značiti puno i za prometno rasterećenje samog Zagreba, a značit će puno i za stanovništvo drugih regija”, rekla je ministrica.
“Ako idemo u prevelik intervencionizam države, onda se vraćamo u plansku ekonomiju, a to nije ono što treba raditi”, dodala je.
Govoreći o tome dopiru li projekti do ljudi koji bi ih mogli koristiti, Tramišak je rekla da je najčešće problem direktne komunikacije sa stanovništvom pa se u tom smislu očekuje veliki angažman lokalne samouprave.
“Oni su ti koji direktno komuniciraju sa svojim stanovništvom, a očekujemo i agilnost lokalne samouprave, županije i poduzetnika za koje vjerujemo da imaju taj potencijal i mogućnost, a onda preko njih dolazimo i do samih stanovnika”, rekla je Tramišak.
Ljudi imaju na čemu raditi i razvijati se, baza postoji, a na Vladi je da im da okvire i potiče ih na razvoju i omogućava sredstva. Nije na Vladi da daje posao, mi nudimo mogućnost da poduzetnici koriste sredstva i opcije i generiraju rast i budućnost, rekla je ministrica regionalnog razvoja.
Što se tiče Fonda za solidarnost, ta sredstva nisu tu za obnovu kuća, ona su dominantno za javnu infrastrukturu. Drugo je pitanje obnove kuća i višestambenih zgrada. S Europskom komisijom smo iskomunicirali 111 milijuna eura interventnih sredstava, za stambeno zbrinjavanje u državnom vlasništvu. To je ono što se sada radi, raspisuje se javna nabava, kako bi krenuli u izgradnju višestambenih zgrada, rekla je Tramišak.
Da bi obnova bila brža, potrebna je i aktivacija stanovnika. Država ih treba potaknuti na samoobnovu, gdje će država osigurati financijska sredstava stanovnicima koji se odlučuju na samoobnovu, rekla je ministrica gostujući u N1 studiju uživo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!