Tko su ljudi koji su pomagali građanima na Baniji nakon razornog potresa?

Vijesti 29. pro. 202117:17
Podijeli:
Izvor: N1

Uz žurne službe, volonteri GSS-a bili su ključni u potrazi za preživjelima. Iako je pao sustav komunikacija, sat vremena od potresa, 200-njak pripadnika krenulo je prema Petrinji.

“Bio je kaos. Kaos je ono što smo našli. Svi nešto rade, Hrpa građana pomaŽe. Svi negdje jure, vatrogasci jure, naša vozila jure. Onda sam došao do gradskog poglavarstva. Već su službe tamo iskapale. Pas je našaO osobu i na svu sreću izvukli smo živu mladu damu iz Gradskog poglavarstva”, rekao je Josip Granić, pročelnik HGSS-a.

Nakon potrage za stradalima, zahvaljujući vozilima koja mogu preko leda i blata, došli su do svakog sela. Zadaci su im bili dostava pomoći – lijekovi i hrana.

“Da bi se onda krenulo s radovima na visinama, uklanjanja opasnih dimnjaka, stabiliziranje predmeta koji bi mogli past. I u suradnji s vatrgoascima i volonterima, nindža krovnjačama. Direktno pružanje pomoći, od zaustavljanja krvarenja, preko iskapanja iz ruševina, do dostave deka, hrane, lijekova i slično”, kazao je Granić.

Izvor : N1

Neke od ovih zadataka imali su i volonteri Crvenog križa. Pomagalo ih je više od 5 tisuća. Crveni križ u godinu dana podijelio je 230 tona hrane, 308 tona higijenskih potrepština, 726 tisuća litara vode.

“Mi smo podijelili preko 4600 grijalica, 700 madraca, 10 tisuća paketa za djecu. Nismo zaboravili ni kućne ljubimce. I sjećam se brojnih ljudi koji su došli i tražili volonterski prsluk Crvenog križa. Tu je bilo ljudi iz politike i sporta. I sjećam se jedne obitelji iz Australije. Osobno sam im podijelio prsluke. To su trenuci koje pamtite cijeli život”, rekao je Robert Markt, ravnatelj Crvenog križa.

Izvor : N1

Putem računa Crvenog križa građani su uplatili oko 52 milijuna kuna, što su direktno podijelili stradalima, a na državni račun je uplaćeno više od 100 milijuna. Hrana, deke, odjeća, obuća, skupljala se diljem Hrvatske. Kombiji i šleperi dovozili su je iz Zagreba, Splita, Rijeke, Dubrovnika, Sinja, inozemstva. Studentska katolička udruga iz Splita jedna je od mnogih koja je isti dan organizirala prikupljanje.

“Izgledalo je pomalo ludo, ali predivno istovremeno. Toliko ljudi koji su bili spremni priskočiti upomoć. Toliko volontera, toliko paketa, jak i dirljiv prizor”, rekla je Karla Kunac iz Udruge SKAC_ST.

S pomoći nastavljaju i dalje.

“Od proljeća smo krenuli s radovima pomoći ljudima, bilo da se radi o sitnim građevinskim radovima. Rekla bih da ljudi žive teško, ali ima nade, ima djece, ne u svakom selu, ali ima nade za to područje”, dodala je Kunac.

Gotovo u svakom selu jutro nakon bili su građani s lopatama i po krovovima. Zakrčili su ceste. Prvo s hrvatske obale, a onda i iz inozemstva krenule su kamp kućice. Stradalima se nudio smještaj na moru i drugim dijelovima zemlje. Zagrepčani su čekali u redu da doniraju krv.

Isti dan su, ne samo iz Zagreba, nego i drugih dijelova zemlje, stigli kuhari volonteri. Dva i pol tjedna pripremali su 10 tisuća obroka dnevno u Petrinji.

“To je bila Udruga ugostitelja na čelu s g. Medakom. Tu su bili poznati kuhari. I kako je bio lockdown rekli su zašto ne bi pomagali ljudima. U roku od jednog dana nabavili su šator i namirnice. I mogu reći da se država može posramiti kad tako nešto vidi, kako se ljudi mogu ujediniti i svi biti zajedno”, rekao je Domagoj Delač, koordinator kuhara volontera.

U šatorima su neki od njih i spavali. A pamte i jedan od naknadnih potresa.

“Ništa nismo jeli cijeli dan. Sjeli smo u šator i počeli jesti prvi obrok. Bilo je vike, nešto se srušilo na nekog, mrkli mrak. Pa vikanje jesi tamo. To mi se nekako urezalo ko nešto strašno”, prisjetio se Delač.

Ali nastavili su raditi. Dodatna podrhtavanja nisu obeshrabrila stotine volontera iz cijele zemlje. Među njima i ova dvojica umirovljenika koja su već pomagala na zagrebačkom potresu.

“Pušteni su svi cestovni pravci i tisuće ljudi je pohrlilo. I dosta kaotično je bilo. Svi mi, i naša skupina, uzimali smo ono što smo mogli uzeti iz Crvenog križa i dijelili redom”, kazao je Senad Palić iz Udruge Dobro dobrim.

“Našli smo situacije gdje su ljudi živjeli su srušenim objektima koji su već bili stari i u lošem stanju”, dodao je Radovan Žepec iz Udruge Dobro dobrim.

Izvor : N1

“Najteže je bilo vidjeti ljude koji žrtvuju svoje zdravlje i svoju sigurnost da bi spasili svoje blago. Oni svoje životinje zovu blago. Tako da smo nailazili na ljude koji spavaju u automobilima, a ovce i janjce su smjestili u grijane kamp kućice da ne uginu”, dodao je Palić.

Od 29. prosinca gotovo su svaki dan na Banovini. Uz pomoć volontera, kojih ne nedostaje, izgradili su 7 banijskih koliba i skloništa, 6 štala, jednu kuću. Dobili su i donacije, poput inkubatora za piliće za Banijce. Kupili su i zemljište kraj Gline.

“Ovo će biti centar zadrugarstva za cijelu regiju. Naš cilj je da ovo bude dinamička proizvodnja. Ali, zasad ćemo se zadovoljiti i čistom eko proizvodnjom, jer ovo je božanski čisti kraj”, rekao je Palić.

“To je najvažnije, dati ljudima priliku da žive od svog rada, da žive zadovoljno i da se ne nađete nikad u situaciji kao poslije potresa da se krava mora prodati za 300 eura. Ili ću je pustiti da ugine na zimi i hladnoći”, dodao je Žepec.

Brojni volonteri ni godinu dana kasnije nisu pustili i napustili Banijce. Jer i dalje trebaju njihovu pomoć.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar