Tihana Jendričko: Zbog pandemije i potresa sve više ljudi sa psihičkim smetnjama

Vijesti 09. ožu. 202112:08 > 13:36
Podijeli:
Izvor: N1

Pročelnica Zavoda za psihoterapiju Klinike za psihijatriju Vrapče, doc.dr. Tihana Jendričko, govorila je za N1 o mentalnom zdravlju ljudi nakon potresa i tijekom pandemije.

Najprije je naglasila kako je pandemija podloga za pogoršanje mentalnog zdravlja.

“Generalno, od početka pandemije govorimo o nepovoljnim uvjetima koji stvaraju podlogu za pogoršanje mentalnog zdravlja. I inače pokušavao skrenuti pozornost na važnost mentalnog zdravlja. Svi nepovoljni uvjeti koji traju dugo vremene pogoršavaju mentalno zdravlje. U ovih godinu dana primijetili smo povećanje raznih mentalnih stanja od poremećaja spavanja, anksioznosti do PTSP-a”, rekla je Jendričko.

VEZANE VIJESTI

Slučajeve prijetnji bombom od prošlog tjedna nije željela pojedinačno komentirati.

“Zaista, kao što ne bi komentirala pojedinačni slučaj, tako ne možemo ni pojednostavljivati bilo koju situaciju. Na naše ponašanje utječe niz čimbenika, unutarnjih i vanjskih. Ako neki negativni čimbenici dugotrajno traju oni iscrpljuju naš psihološki aparat. Kako će djelovati na nas ovisi o našoj ličnosti. Ovisno o našim unutarnjim kapacitetima iz čega proizlazi i naša reakcija u određenoj situaciji. Ako je ta situacija nepovoljnija i dulje traje možemo očekivati otežano nošenje s tim vanjskim čimbenicima”, kazala je.

Povećanje broja osoba sa psihičkim smetanjama

Dodala je i kako pandemija traje već godinu dana, što je jako dug period, a na početku smo vjerovali kako ćemo se mjera morati držati tek nekoliko tjedana.

“To je bilo teško, ali imali smo izvjesnost. Ono što smo primijetili je da se za 20-ak do 30-ak posto povećao broj osoba sa psihičkim problemima. Imamo populaciju ljudi koji su recidivisti, odnosno i prije su imali psihičke smetnje, a druge strane imamo i ljude koji ranije nisu imali nikakve psihičke smetnje, a sada imaju. Pogotovo zbog potresa koji je pojava koja je zbog svoje nepredvidivosti doprinijela pojavi nekih psihičkih smetnji”, objašnjava Jendričko.

“Ono što je bitno, uvijek moramo razlučiti dio na koji mi možemo djelovati psihološkom pomoći. Osnovali smo specifične programe za ljude pogođene svim ovim nesrećama. Njima želimo ojačati njihovu psihološku otpornost. Kada netko nema gdje živjeti teško je raditi na određenim stvarima, ali nastojimo ojačati ličnost i nošenje s takvim stvarima. Osobe koje su zbog trauma djetinjstvu razvili neke strategije nošenja koje bas nisu konstruktivne za njih, trudimo se da razviju neke bolje”, govori Jendričko.

VEZANE VIJESTI

Upozorava na samostalno uvođenje lijekova

Dodala je i kako se puno govorio o porastu obiteljskog nasilje, pogotovo u periodu intenzivne izolacije kada su ljudi bili prisiljeni biti doma. “To su uvjeti koji ili daju mogućnost da se ljudi bolje povežu ili ako su okolnosti unutar zajednice neskladne i nefunkcionalne, nažalost, to samo može dovesti do eskalacije”, kaže.

Upozorila je i kako je kod nas dosta uvrijeđeno da ljudi sami uvode lijekove, na svoju ruku. “Mora se razlučiti radi li se kod osobe o prolaznoj situaciji ili se radi o slučajevima u kojima je nužno uključivanje medikamenata. Najvažnija je funkcionalnost, odnosno kako osoba funkcionira i može li obavljati svoje svakodnevne zadatke i može li se brinuti i o sebi i obitelji. Ako ne onda uvodimo medikamente”, rekla je.

Potvrdila je da se za mentalno zdravlje još uvijek vežu predrasude i stigmatizacija. “Ne samo što razmišljamo hoće li nas društvo osuditi jako je važno sto mislimo sami o sebi, često su to prepreke koje sprječavaju ljude u javljanju. Kada razmišljamo o psihološkom tu ima malo mistične note i često zamišljamo da će nas ti lijekovi koje pijemo promijeniti. Ljudi često kažu da će biti zombiji od njih, ali to su samo predrasude”, kaže pročelnica.

Naposljetku je odgovorila na pitanje i traže li zdravstveni djelatnici pomoć: “Rekla bih da je to javljanje još uvijek diskretno. Zdravstveni djelatnici uvijek imaju osjećaj da sve mogu i da sve trebaju. Uvijek ih vodi ta altruistička nota i svoju profesiju doživljavaju kao poziv. Javlja se jedan dio djelatnika i drago mi je. To su ljudi koji su iznimno iscrpljeni. Podsjećam ih da vode računa o svom psihičkom zdravlju kako bi mogli pomoći drugima”, zaključila je.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar