Stručnjak: Opterećenost jednog socijalnog radnika je 10 puta veća od standarda

Vijesti 10. tra 202110:06 > 12:19 2 komentara
N1

Stručnjak za socijalni rad s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Nino Žganec, gostovao je u Novom danu gdje je govorio o stanju u socijalnom sustavu.

“Zaista mi smo već 2001. počeli pisati strategiju razvitka mirovinskog sustava i sustava socijalne skrbi i negdje 2003. smo završili prijedlog. On je bio sveobuhvatan, ticao se novog zakonodavstva, nove sheme naknada, zadirao je i u shemu fiskalne decentralizacije, napravili smo i strategiju deinstitucionalizacije.

Sve u svemu to je bila koherentna strategija na kojoj su sudjelovali domaći i strani stručnjaci i sve je bilo spremno koncem 2003. no došla je smjena vlasti i izgubio se elan za promjenu. I od tada sve do danas, kao što vidimo, nije zapravo uslijedila ozbiljna reforma. U međuvremenu imamo niz zakonskih izmjena”, kaže Nino Žganec.

VEZANE VIJESTI

“Opterećenost jednog socijalnog radnika je 10 puta veća od standarda”

Ističe kako ne vjeruje da su svjetonazorska pitanja ključna.

“Jedno od obilježja socijalnog sustava je njegova podfinanciranost, u njega se ulaže 0,9 posto. Nekakav prosjek je 1,25 posto. Mi imamo relativno velik prostor za povećanje iako se nekada misli da su socijalne naknade previsoke, nisu. Premaleno je ulaganje sustav i to sve prouzrokuje nefunkcionalnost sustava i otvara se mogućnost za pogreške.

Opterećenost jednog socijalnog radnika je 250 do 300 slučajeva što je i do 10 puta više od standarda. Postoje ozbiljni prostori za poboljšanja. Moj prijedlog je novi paket zakona koji bi na drugačiji način regulirao sustava. Moj prijedlog je u narede tri godine je povećanje ukupnih ulaganja u soc skrb. Tu je i jačanje procesa deinstitucionalizacije i decentralizacije. Osnivanje zavoda koji bi se bavio stručnim procesima, što je trenutno u nadležnosti ministarstva, ali to ne može tako funkcionirati”, objašnjava.

“Inicijativa Spasi me nije meritorna”

Kada se dogodio slučaj Pag, Žganec je objavio otvoreno pismo:

“Objavio sam otvoreno pismo i nije prošlo ni desetak minuta, ministrica me nazvala, mislio sam sjajno, međutim suprotno, ona je prilično uvrijeđenim tonom rekla da nije korektno da je pismo tako izašlo te je nabrajala svoje uspjehe.

Ja nisam nikad bio član političke stranke, ali činjenica je da sam bio pomoćnik vlade 2000. godine i vjerojatno me se zbog toga povezuje s lijevom opcijom, i ja ne skrivam da sam lijeve političke orijentacije, ali nikada nisam bio član neke stranke”, kaže.

Osvrnuo se i na angažman inicijative Spasi me:

“Ja mislim da je tu došlo do velikog nesporazuma u koracima. Moje mišljenje je da su građanske inicijative i te kako pozvane da daju svoje mišljenje i prijedloge. No ovdje se dogodilo da je inicijativa neposredno nakon tragičnog događaja primljena kod ministra kao da je meritorna za procjenjivanje nečijeg stručnog rada, što nije. Građanske inicijative moraju biti pozvane i biti dio procesa što se tiče predlaganja, ali ne tim koracima, tim tempom i definitivno ne tim jezikom koji smo mogli čuti u javnom prostoru”.

“Na čelu ministarstva treba biti stručna osoba”

“Pa da, čini se da se ne upravlja dobro cijelim procesom. Sustav je vrlo specifičan, kompleksan je, činjenica je da se radi u najugroženijem dijelu populacije, visokorizičnim i osjetljivim pitanjima, tim treba voditi inkluzivno i zna se tko treba voditi tim procesom, stručnjaci.

Ono što sam ja čuo jest da su i komora i udruge davale prijedloge, ali da nisu bili dovoljno saslušali. Danas sam dobio obavijest da je bio sastanak s ministrom Josipom Aladrovićem, gdje je bila predstavnica Udruge socijalnih radnika i da bi ministar trebao donijeti prijedlog koji bi trebao donijeti rasterećenje. I komora i udruge trebaju iskoristiti prostor kada nema ovakvim događaja. I kod pozitivnih ishoda treba obavještavati javnost to je na komori i udrugama”, veli.

Naposljetku je komentirao spajanje ministarstava:

“Kao prvo, ja mislim da s obzirom na to da je ovo visoko centralizirani sustav, i kada nemate neki zavod koji bi stvarao stručne podloge, mislim da na čelu ministarstva treba biti stručna osoba. Ministar Aladrović je ekonomist, ali činjenica je da nema znanja o sustavu socijalne skrbi. Očito taj establišment ne funkcionira dovoljno dobro sada. Mislim da nije ključno razdvajanje ministarstva nego kvaliteta ljudi koji vode procesima”.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare